Podijeli objavu

Papa Franjo koji je ‘došao kako bi donio riječi nade’ slavio je u srijedu misu na otvorenom u Mjanmaru, zemlji s nešto više od 1 posto katolika koja je prvi put dočekala poglavara Katoličke crkve.

Pred šarolikim, ali suzdržanim mnoštvom od oko 150.000 ljudi koji su mahali mjanmarskim i vatikanskim zastavama, Sveti Otac je otkrio da je ‘dugo iščekivao ovaj trenutak’.

Papa je prije mise, smiješeći se, u otvorenom papamobilu obišao stadion pozdravljajući prisutne među kojima je bio velik broj mladih koji su sjedili na zemlji.

Na početku homilije Papa je ponizno rekao: ‘Došao sam kao hodočasnik kako bih vas saslušao, naučio nešto od vas i donio vam riječi nade i utjehe’.

Mnogi katolici, uzbuđeni zbog prvog posjeta nekog Pape njihovoj zemlji, gdje su budisti u većini, proveli su noć na velikom stadionu u središtu Yangona, gospodarske prijestolnice, gdje se održava misa.

Neki su došli iz drugih zemalja, kao što su Tajland i Vijetnam.

Papa je pozvao na opraštanje, premda u Mjanmaru ‘mnogi nose rane zbog nasilja, bile one vidljive ili nevidljive’.

U ovoj zemlji u jugoistočnoj Aziji već se desetljećima vode građanski ratovi, a u zadnja tri mjeseca potresaju je teški sukobi na zapadu zbog kojih je više od 620.000 muslimana, pripadnika zajednice Rohindža moralo izbjeći.

Papa Franjo u utorak je razgovarao s čelnicom Aung San Suu Kyi i zauzeo se za poštivanje vjerskih razlika i ljudskih prava, no izbjegao je spomenuti Rohindže.

Franjo, koji se rado obraća malim vjerskim zajednicama na ‘periferiji’ pokazao je da jako poštuje mjanmarsku Crkvu.

‘U velikom siromaštvu i teškoćama, mnogi među vama pružaju konkretnu pomoć i suosjećaju sa žrtvama’, pa tako i s pripadnicima drugih plemenskih manjina, istaknuo je ‘papa siromašnih’.

Mjanmar, gdje je više od 90 posto budista, ima oko 700.000 katolika, što je nešto više od 1 posto ukupnog stanovništva. Katoličanstvo su u 16. st. onamo donijeli portugalski trgovci iz indijskog trgovačkog središta Goe.

Zemlja je 2014. dobila svog prvog svetca, Isidorea Ngei Ko Lata, kojeg je Sveta Stolica kanonizirala, a ubijen je 1950. na istočnoj granici.

Dolaskom civilne vlade na čelu s Aung San Suu Kyi, u svibnju 2017., uspostavljene su diplomatske veze sa Svetom Stolicom.

Papa se u srijedu poslijepodne u poznatom budističkom hramu treba sastati s najvišim predstavnicima budizma.

Izvor: Hina

 

Podijeli objavu