Podijeli objavu

Jedan od najpopularnijih oblika komunikacije digitalnog doba svjetlo je dana ugledao 3. prosinca 1992. godine, kao božićna čestitka.

Prve zamisli o slanju poruka uređajima koji koriste GSM mrežu pojavile su se još ’80-tih godina prošlog stoljeća. Prvi put se pokazalo kako je to tehnički izvedivo još 1983. godine. No, na strmoglavi uspon ka globalnoj dominaciji trebalo je pričekati do ’90-tih godina.

Prvu SMS poruku poslao je softveraš Neil Papworth, koristeći Vodaphoneovu GSM mrežu. Tada još nije bilo moguće poslati mobitelima, pa ju je Papworth otipkao na računalo i odaslao na model Orbitel 901.

Isprva su korišteni za usko stručne potrebe ponajprije telekom operatora i bili besplatni. No, kako su bili jednostavni za korištenje i uvijek lako dostupni, razmjerno brzo su postali sveprisutni, a telekomi su počeli naplaćivati njihovo korištenje.

SMS-ovi su bili jedna od prvih naznaka novih mogućnosti koje će širenje mobilne telefonije donijeti, ali i početak preobrazbe mobitela u moćne, digitalne i uvijek s internetom povezane alate kakve danas poznajemo.

Početak pada uz pametne telefone

Primjenu su našli na velikom broju područja, u rasponu od medicine i bankarstva do plaćanja parkinga i drugih usluga, pa i slanja neželjenih poruka tijekom predizbornih političkih kampanja. Također, izravno su utjecali na nastanak i oblikovanje nekih od danas najpoznatijih internetskih servisa (poput, primjerice, Twittera).

Već do kraja ’90-tih nismo znali kako smo ikad živjeli bez SMS-ova. Broj poslanih poruka rastao je iz godine u godinu, sve dok pametni telefoni nisu postali sveprisutni.

Primat u mobilnom komuniciranju preuzimati aplikacije kao što su WhatsApp, Viber, Snapchat, iMessage i druge, kao i aplikacije društvenih mreža poput Facebookovog Mesengera.

Izvor: Tportal.hr

 

Podijeli objavu