Podijeli objavu

Oštra reakcija ruskog predsednika usljedila je nakon najava Amerikanaca da planiraju izgradnju vojne baze u Brčko Distriktu, čime bi praktično pocjepali RS na dva djela. Munjeviti kontraudar zvanične Moskve na pokušaj američkog preuzimanja Srpske podrazumjeva hitnu izgradnju tri ruske baze u Mahovljanima nedaleko od Banjaluke, na Sokolcu i u Trebinju.

Da je Putin ozbiljan u namjeri da zaštiti Srpsku, ojača uticaj Rusije na Balkana i stane na kraj apetitima NATO, otkrila je američka CIA.

Dogovor sa Dodikom

Američki obaveštajci su došli do pouzdanih informacija, prema kojima je predsjednik RS Milorad Dodik sa ruskim liderom već sklopio tajni dogovor o vojnoj bazi u Mahovljanima.

U bazama ili centrima, kakao navode američki obavještajci, bili bi raspoređeni najmoderniji raketni sistemi ruskih snaga. Moskva bi odatle raketama mogla da kontroliše čitavu Evropu.

U okviru vojnih kompleksa, pre svega u Sokolcu i Trebinju, formirali bi se humanitarni centri za koje NATO procjenjuje da bi lako mogli da prerastu u vojne baze.

Vojni analitičar Gostimir Popović pak potvrđuje da se uveliko priča o otvaranju ruskih baza.

– Da, u javnosti postoje priče o te tri baze. Kako su sve aktivnosti Rusije i srpskog naroda pravi prst u oko Amerikancima, slična stvar je i ovde u pitanju. Ipak, mislim da bi otvaranje ruskih baza u RS bilo višestruko značajno. RS je pod stalnim američkim pritiskom, dolaskom Rusa i formiranjem njihovih baza Srpska bi lakše disala. Te baze bi bile značajne i sa humanitarne tačke gledišta jer bi mnoge katastrofe sa ruskom opremom mogle biti zaustavljene na vrjeme – ocjenjuje Popović.

Opasne igre

Analitičar Dragomir Anđelković kaže da je u pitanju očekivan odgovor Putina na američku provokaciju.

– Rusija se obavezala da čuva Bosnu i RS kao njen sastavni deo i sasvim je izvjesno da će svaki američki pritisak izazvati sličnu reakciju Moskve. Takvo produbljivanje krize između dve sile na Balkanu može biti vrlo opasno – navodi Anđelković, dodajući da zaoštravanje odnosa nikome nije u interesu.

S druge strane, karijerni diplomata Zoran Milivojević smatra da je rat bazama na Balkanu zapravo samo nastavak nadmetanja dve sile, u kojem SAD konstantno gubi.

– Rusija se u velikom stilu vratila na međunarodnu scenu, rezultat rata u Siriji ne ide naruku Amerikancima, a uz to sve više gube Balkan, koji očito naginje ka Moskvi. Zato i pokušavaju da zauzdaju Dodika i RS stave pod svoju kontrolu, ali je nemoguće da nisu očekivali kontrareakciju – zaključuje Milivojević.

Šta NATO ima u BiH

Stručnjak za bezbjednost Dževad Galijašević tvrdi da NATO već ima velike snage u BiH

  • nekoliko vojnih baza
  • tri specijalne jedinice
  • 2.000 obavještajaca
  • 700 vojnika u okviru EUFOR.

Miroslav Lazanski, vojni komentator

U svjetlu ovih dešavanja Srbija nastavlja sa jačanjem svojih odbrambenih snaga, pa je načelnik Generalštaba Vojske Srbije Ljubiša Diković najavio novo naoružavanje naše zemlje.

– Na Balkanu postoji veliki rizik od izazivanja sukoba. Važno je da raspolažemo jedinicama koje mogu efikasno da reaguju u kriznim situacijama. Napravićemo zato veću formaciju ovih snaga. Biće najbolje opremljene i podržane helikopterskim jedinicama. To je i razlog za nabavku helikoptera, koje ćemo naoružati i opremiti za borbena dejstva – naveo je Diković i potvrdio da je rječ o helikopterima mi-17.

Vojni analitičar Miroslav Lazanski pojašnjava da su nam ti helikopteri neophodni radi pojačavanja tzv. vertikalnog manevra za brze intervencije.

– Tako ćemo pojačati mogućnosti transportnih snaga kopnene vojske. To je izuzetno dobra stvar pošto već polako ističu resursi helikopterima mi-8, koje trenutno imamo. Njih imamo tri, ovih šest i možda da remontujemo još koji, onda bismo imali cjelu eskadrilu od 12 transportnih aviona – objašnjava Lazanski.

Bivši ameriki ovaveštajac: Imaćemo veliku Srbiju, Albaniju i malu Bosnu

Američki stručnjak za bezbjednost i bivši obavještajac Džon Šindler kaže da bi na Balkanu uskoro moglo doći do velikih promjena granica, pa bismo mogli dobiti „veliku Srbiju“, „veliku Albaniju“ i „malu Bosnu“. Pošto ujedinjenje Kosova i Albanije vidi kao gotovu stvar, Šindler smatra da bi se uskoro mogla rascjepkati i BiH.

– Budući da niko ne može razumno da objasni zašto se komunističke granice Srbije mogu menjati, ali granice BiH ne mogu, neka se Republika Srpska pridruži Srbiji, kao što odavno želi. Etnički hrvatskim djelovima zemlje, posebno u zapadnoj Hercegovini, trebalo bi dopustiti da se pridruže Hrvatskoj. Od onoga što ostane od BiH trebalo bi napraviti novu državu – objasnio je Šindler.

On ocjenjuje da je Bosna danas iznutra daleko podjeljenija nego pre raspada 1992.

– U Bosni, po Dejtonu, istina, vlada protektorat UN, ali Petrič i Ešdaun su zloupotrebili ionako sporna diktatorska „bonska ovlašćenja“ da bi centralizovali BiH i time samo izazvali kontraefekat. Bosna je danas iznutra podeljenija i bliža raspadu nego 1992. Predratna etnička mješavina ratom je transformisana u tri etnički jednobojna polja, a prognanici i izbjeglice se poslje četvrt vjeka definitivno neće vratiti na svoja ognjišta – zaključio je Šindler.

Čavušoglu pustio Bakira niz vodu

Ministar spoljnih poslova Turske Mevlut Čavušoglu bio je u zvaničnoj posjeti Beogradu istog dana kada i Izetbegović. Čavušoglu je sa predsjednikom Vučićem razgovarao o bilateralnim odnosima, ekonomskoj saradnji i novim turskim investicijama. Međutim, iza zatvorenih vrata zvaničnik Turske, koja godinama stoji iza Izetbegovića, od njega je oprao ruke. Kako saznaje Srpski telegraf, Čavušoglu se ogradio od Izetbegovićevih stavova karakterišući njegovu politiku posljednjih mjeseci kao potpuno neprimjerenu i u suprotnosti sa zvaničnim stavovima Turske.

Bakir se sada pere

Član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović pokušava da se opere za skandal koji je izazvao u Beogradu i tvrdi da je predsjedavajućeg Predsedništva BiH Dragana Čovića molio da ne govori o Kosovu u njegovo ime. Izetbegović se, naime, na sastanku članova Predsedništva BiH sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem saglasio da BiH neće priznati Kosovo sve dok Srbija ne promjeni stav, a onda se predomislio i rekao da će se voditi mišljenjem Evropske unije.

U intervjuu za Al Džaziru Balkan Izetbegović negira da je sva tri puta kada ga je Čović pitao da li se slaže sa odlukom donjetom na sastanku potvrdno odgovorio.

– Kada sam išao na pres konferenciju kazao sam Draganu (Čoviću): „Nemoj, molim te, takvu stvar kazati u ime sve trojice.“ Htio sam se ograditi i pojasniti stvari – rekao je Izetbegović.

Međutim, visoki funkcioner SNS Aleksandar Martinović uvjeren je da je Izetbegović ozbiljna prjetnja miru u regionu.

– On se igra mirom i stabilnošću BiH i zapadnim Balkanom. Da li će odnosi sa BiH biti uravnoteženi, normalni, da li ćemo rješiti sva sporna pitanja, ne zavisi samo od Srbije, već i od odnosa u samoj BiH i političke volje predstavnika Bošnjaka, a to je u ovom trenutku Izetbegović – naveo je Martinović.

(Srpski telegraf)

Podijeli objavu