Podijeli objavu

Nakon što je Europska komisija ovih dana predstavila strategiju uključivanja pojedinih država zapadnog Balkana u Europsku uniju do 2025. godine, mnogi poznavatelji tog dijela Starog kontinenta ističu kako Bruxelles ne bi smio odustati od tog ambicioznog plana

Iako je Europska komisija pokrenula inicijativu da bivše jugoslavenske republike ispune sve potrebne uvjete za pridruživanje Europskoj uniji, izgledi za pridruživanje zajednici vrlo su daleki, no Europa ne bi smjela odustati od svojih namjera jer bi prema procjenama njezino mjesto mogle iskoristiti i zauzeti Rusija Turska, smatra britanski Financial Times.

Ugledni list ističe kako je Europska unija nakon duge stanke spremna ponovo raspravljati o proširenju svojih granica, podsjetivši pritom kako je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker prošle godine vladama šest zemalja zapadnog Balkana obećao ‘pouzdanu perspektivu članstva u EU’.

Junckerov optimizam u pogledu proširenja, podsjeća list, stiže nakon gotovo 13-godišnje pauze jer je u Bruxellesu od 2004. godine zavladao stanoviti zamor kad je u pitanju proširenje EU-a na istok. U tom je periodu od zemalja iz regije tek Hrvatska postala članicom 1. srpnja 2013.

“Nema mjesta idealizmu. Očigledno je od 2004. godine širenje EU-a na istok uglavnom izgubilo na značenju. Danas pak u Europskoj uniji postoji zamor od proširenja, ponajviše stoga što su problemi zbog migracija izazvali ogorčenje među biračima koji su izgubili povjerenje u sposobnost službenog Bruxellesa da postigne bilo što osim svakodnevne borbe s gospodarskim problemima”, analizira Financial Times.

No analitičari britanskog medija naglašavaju kako je, pored uključivanja postkomunističkog istoka kao najvažnijeg dostignuća zajednice, najvažniji segment u budućem proširenju koje bi uključivalo zapadni Balkan onaj geostrateške prirode.

 

List, također, ističe kako je u interesu svih strana to da ulazak u Europsku uniju bude realna perspektiva za balkanske države u kojima su mnogi, nakon dugogodišnjeg čekanja na pragu, postali iznimno sumnjičavi u iskrenost Bruxellesa. Iz pozicije pak ‘zemalja na pragu Unije’ glavni argument za ulazak u klub jest taj što su te države u potpunosti okružene članicama Unije.

Analitičari lista navode činjenicu kako su te zemlje nakon teških 90-ih godina postigle određenu stabilnost, a kao jedna od trenutno najvažnijih uloga država zapadnog Balkana ističe se njihova uloga u praćenju velikog migracijskog vala.

‘Obećanja o članstvu aktivirala su niz teških odluka koje su zemlje zapadnog Balkana donijele kako bi postale dio EU-a. Primjerice, Srbija je napravila ozbiljne ustupke vezane uz Kosovo. Međutim put ulaska u Uniju ostaje vrlo dug, a u međuvremenu se utjecaj EU-a smanjuje. Danas je samo 26 posto Srba za ulazak u Europsku uniju’, piše britanski list, upozoravajući kako Rusija i Turska iz brojnih geostrateških razloga i prednosti spremno čekaju zauzeti mjesto Europske unije u tom području.

“Ukoliko EU odustane, Rusija i Turska su itekako spremne zauzeti to mjesto”, zabrinuto konstatira list, dodajući kako niti jedna od bivših republika nekadašnje Jugoslavije zapravo ne ispunjava visoke kriterije za članstvo.

Financial Times pritom navodi kako je Europska komisija u nekoliko navrata jasno istaknula karakteristične probleme s kojima se hrvaju te države, počevši od veze države s organiziranim kriminalom, uzurpacijom vlasti, posvemašnjom korupcijom na svim razinama, ali i gušenjem slobode govora, a o hvatanju u koštac s funkcionalnom tržišnom ekonomijom da se i ne govori.

Pritom list podsjeća kako je predsjednik Europske komisije Juncker istaknuo da je 2025. godina tek indikativan datum za ulazak balkanskih zemalja u EU, napomenuvši da će se ‘realna perspektiva ocjenjivati u skladu s njihovim realnim napretkom’.

‘Teoretski gledano, neke od ovih zemalja mogu prestići druge na putu u EU tijekom tog sedmogodišnjeg razdoblja. Tu se prije svega misli na to da EU prepozna napredak Albanije i prekine sve teorije o navodnom favoriziranju Srbije na putu prema punopravnom članstvu. Uz to, treba pohvaliti hitni zahtjev Bruxellesa da se što prije riješe teritorijalni sporovi prije ulaska u EU, počevši od statusa Kosova pa do nesuglasice između Makedonije i Grčke oko imena’, navodi Financial Times,dodajući kako bi unutar EU-a bilo nezamislivo nositi se s takvim vrstama trajnožarećih sukoba i opasnih etničkih napetosti kojima se te države hrane.

 “Nužno je vidjeti ima li Europska unija mehanizme za mirno rješavanje sporova. Međutim od vitalne je važnosti to da njezina vrata ostanu otvorena za susjede koji su iskreno posvećeni njezinim vrijednostima”, zaključuje list u svojoj analizi.
Izvor: Financial Times
Podijeli objavu