Podijeli objavu

Zastupnici slovenskog parlamenta i vodstvo Nove Ljubljanske banke (NLB) zatražili su u četvrtak od vlade da donese mjere kojima će tu banku zaštititi od od tužbi koje se vode pred hrvatskim sudovima u vezi s tzv. prenesenom deviznom štednjom hrvatskih građana.

O tome se, na inicijativu oporbe koja je predlaže donošenje posebnog ustavnog zakona, raspravljalo na sjednici parlamentarnog odbora za kontrolu javnih financija. Sjednica je sazvana nakon što su mediji objavili da je NLB isplatila prvih 800.000 eura Privrednoj banci Zagreb i Zagrebačkoj banci, a premijer Miro Cerar kazao da potencijalne tražbine od 400 milijuna eura, u što su uključene i kamate, mogu ugroziti bilancu najveće slovenske banke i njenu privatizaciju.

Na pozive da pojasni situaciju, direktor NLB-a Blaž Brodnjak kazao je da banka isplatom nije učinila ništa nezakonito, da više od toga ne može javno reći, ali da poziva vladu da zaštiti banku od potencijalnih učinaka takvih tužbi i pravomoćnih presuda. “U sadašnjoj situaciji NLB de facto nije zaštićena od mogućih ovrha naše imovine u Hrvatskoj, temeljem pravomoćnih presuda”, kazao je Brodnjak.

Više članova komisije i predstavnika vlade koji su došli na sjednicu nazvalo je sudske odluke protiv NLB-a u postupcima koji se vode pred hrvatskim sudovima “nezakonitim”, s aspekta prava EU-a i slovenskih zakona.

Predstavnik slovenskog ministarstva vanjskih poslova Andraž Zidar kazao je da podržava prijedlog oporbe kojim bi se donio ustavni zakon za zaštitu imovine NLB-a od naplate prema presudama u Hrvatskoj i eventualnih ovrha, te dodao da će slovenska vlada obavijestiti Europsku komisiju da Hrvatska ne ispunjava svoje obveze iz Memoranduma iz Mokrica (potpisan 2013.), po kojoj se postupci na sudovima protiv NLB-a u Hrvatskoj moraju obustaviti, piše Hina. Prema njegovim riječima, Hrvatska sudskim presudama protiv NLB-a krši svoje u Mokricama preuzete međunarodne obveze, ali također krši “pravni i financijski suverenitet Slovenije”.

Ustavni zakon za zaštitu NLB

Državni tajnik u ministarstvu financija Gorazd Renčelj kazao je da je vlada neke mjere za zaštitu NLB-a od tužbi i eventualnih ovrha u spomenutim slučajevima već prihvatila, a “druge još priprema” te da ne isključuje potrebu donošenja ustavnog zakona koji bi uveo i protumjere ako bi u Hrvatskoj ili drugim zemljama, na osnovi presuda hrvatskih sudova protiv NLB-a, dolazilo do ovrhi bankine imovine i računa. Bilo kakva isplata temeljem tužbi protiv NLB-a bila bi u suprotnosti sa slovenskim pravom i važećim dogovorima s Hrvatskom, kazao je Renčelj.

Predsjednik Slovenske demokratske stranke (SDS) Janez Janša kazao je na sjednici komisije da su dvije oporbene stranke već predložile ustavni zakon za zaštitu imovine NLB-a od takvih presuda, koji predviđa i protumjere protiv hrvatske imovine u Sloveniji i da bi taj zakon mogao biti usvojen u roku dva dana, ako se za to osigura potrebna dvotrećinska većina.

Izbjegavanje privatizacije

S druge strane, Janša je kazao da postoji sumnja kako isticanjem ovog problema vlada premijera Mire Cerara želi steći dodatni argument kako bi izbjegla privatizaciju Nove Ljubljanske banke (NLB), iako je to Slovenija 2013. godine prihvatila kao obvezu prema Europskoj komisiji, nakon što joj je odobreno spašavanje, odnosno dokapitalizacija NLB-a državnim sredstvima. “Teško je izbjeći dojmu da se radi o izgovoru vlade, kako NLB ne bi bilo potrebno privatizirati”, kazao je Janša.

Cerar kao glavni razlog za odgodu privatizacije NLB-a, o čemu se pregovara s Komisijom, navodi tvrdnju da bi potencijalni investitori njenu cijenu za najmanje 400 milijuna eura smanjili u odnosu na “realnu” vrijednost, pri čemu se navodno pozivaju na rizik koju za bilancu banke i njene vlasnike imaju sudske tužbe u Hrvatskoj vezane na staru deviznu štednju.

ODBIJANJE PRIVATIZACIJE: Slovenski parlamentarci za zaštitu NLB-a od pravomoćnih presuda na hrvatskim sudovima 1
Slovenski premijer Cerar ne žuri s privatizacijom NLB-aFoto: pixsell

Cerar je ovih dana izjavio da će njegova vlada “učiniti sve” da se spriječe moguće ovrhe nad bankinom imovinom i računima, pri čemu će i vlada na neki način banci morati pomoći. Pritom je ponovio da je stajalište Slovenije i dalje da je stara devizna štednja Ljubljanske banke u Hrvatskoj isključivo “sukcesijsko” pitanje i da su odluke sudova o naplati “prenesenog” dijela te štednje iz sadašnje imovine NLB-a “nezakonite”.

Različite interpretacije Memoranduma iz Mokrica

Memorandumom koji su u Mokricama u travnju 2013. potpisali tadašnji premijeri Zoran Milanović i Janez Janša bilo je predviđeno da do konačnog dogovora o problemu prenesene hrvatske devizne štednje štediša Ljubljanske banke u Zagrebu dođe do zastoja u već ranijim tužbama Zagrebačke banke i Privredne banke Zagreb i da se do tada nove tužbe ne pokreću. No, dvije strane taj dogovor različito interpretiraju jer Slovenija tvrdi da je Hrvatska time priznala da se radi o “sukcesijskom” pitanju, odnosno da se sa započetim sudskim postupcima nije smjelo nastaviti i da Hrvatska time krši “međunarodni ugovor” sklopljen prije njenog ulaska u EU, a time i europsko pravo.

Nakon što je slovenska vlada 2013. višekratno optužila Hrvatsku da “ne poštuje” sporazum iz Mokrica i da stara devizna štednja “nije sudsko pitanje”, tadašnja je hrvatska vlada više puta navela da se Hrvatska drži dogovora iz Mokrica po kojemu mora osigurati “zastoj” sudskih postupaka koje su pokrenule Zagrebačka banka i Privredna banka Zagreb, no da se prema hrvatskom zakonu o zastoju u postupku moraju suglasiti obje strane u sporu te da slovenska vlada za to nije ispunila svoje obveze, odnosno osigurala suglasnost Ljubljanske banke kao tuženika.

Uz to, Milanovićeva vlada upozoravala je da je memorandum iz Mokrica predviđao da se spor oko devizne štednje ponovo iznese pred Banku za međunarodna poravnanja u Baselu, što je i učinjeno, ali da su iz te institucije službeno odgovorili da je njena ranija uloga u pregovorima o jamstvima na devizne depozite između zemalja bivše Jugoslavije prestala.

 

Podijeli objavu