Podijeli objavu

Glavna vijest iz ovogodišnjeg paketa proširenja bit će preporuka Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i s Makedonijom.

Europska komisija još će jednom ponoviti važnost procesa proširenja EU, što smatra “ulaganjem u mir, sigurnost, prosperitet i stabilnost u Europi”, ali i to da će se na putu prema članstvu u EU svaka država vrednovati na temelju vlastitih zasluga i uz stroge, ali poštene kriterije. Tu poruku sadrži i strategija paketa proširenja, koju će Komisija, uz izvještaje o napretku država iz tog procesa, usvojiti i objaviti.

Komisija će tako još jednom upozoriti da će ključno za približavanje s EU biti reforma pravosuđa, promicanje temeljnih prava, medijskih sloboda i iznad svega borba protiv korupcije i organiziranog kriminala, s čime ozbiljnih problema imaju sve države Zapadnog Balkana i Turska.

Cipar i Turska

Izvještaji pokazuju da je napredak država zapadnog Balkana uglavnom ograničen, a najkritičniji su prema Turskoj, za koju se navodi da je ozbiljno nazadovala i da se sve više udaljava od EU. Navodi se da je u Turskoj još oko 150 novinara u zatvoru, da je postojanje izvanrednog stanja nakon pokušaja državnog udara iskorišteno i za masovni progon bez potrebnih procedura te da je Turska pogoršala i odnose s nekim državama članicama Europske unije. Tursku kritiziraju i zbog odnosa prema Cipru.

Jedini element gdje Turska dobiva pohvale briga je za izbjeglice iz Sirije i suradnja u upravljanju migracijskom krizom. No, to je i u interesu same Europske unije. S ovakvim izvještajem Turska ne može očekivati napredak u pregovorima o članstvu u EU i neki krugovi unutar Unije mogli bi to iskoristiti za traženje formalnog zamrzavanja pristupnih pregovora.

Stabilnost

Najvažnije vijesti iz ovogodišnjeg paketa proširenja bit će preporuka Europske komisije za otvaranje pristupnih pregovora s Albanijom i s Makedonijom. Ove države sa statusom kandidata ostvarile su dovoljan napredak kako bi Komisija mogla dati pozitivnu preporuku. Albanija je provela reformu sudstva, a Makedonija je uspjela nakon izbora preokrenuti trendove. Sada bi Europsko vijeće na sastanku u lipnju u Bruxellesu trebalo odlučiti o otvaranju pregovora s tom državom. Makedonija je i prije imala preporuku Komisije za otvaranje pregovora, ali ta odluka nije mogla proći u Vijeću zbog protivljenja Grčke. Komisija u izvještaju navodi da postoji napredak u pregovorima o rješenju spora oko imena Makedonije, što bi moglo dati dodatan poticaj napretku te države u procesu pristupa EU.

Jedna od glavnih političkih poruka državama Zapadnog Balkana, uz stalno ponavljanje potrebe jačanja borbe protiv korupcije i organiziranog kriminala, ona je o potrebi rješenja sporova sa susjedima.

“Politika proširenja EU mora i dalje izvoziti stabilnost. Stoga EU ne može i neće uvoziti bilateralne sporove. Oni se moraju riješiti pod hitno, i to moraju učiniti odgovorne strane. Rezultati u ovom pravcu su bili ograničeni. Potrebni su veći napori u cijelog regiji Zapadnog Balkana”, stoji u strategiji proširenja.

Crna Gora i Srbija napreduju u procesu pregovora i uspjeli su otvoriti nova poglavlja. Crna Gora dosad je otvorila 30 od 35 pregovaračkih poglavlja, od čega je zatvorila tri. Srbija je dosad otvorila 12, a zatvorila dva. Iako je razlika između tih dviju država prilično velika, po broju otvorenih poglavlja obije se smatraju vodećim državama kandidatima u pregovaračkom procesu.

Kosovo i Srbija

No, Srbiji je i u tom izvještaju o napretku kao glavni uvjet ponovljena normalizacija odnosa s Kosovom.

– Hitan napredak je potreban u dijalogu koji pomaže EU prema normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, što bi trebalo rezultirati sklapanjem i implementacijom sveobuhvatnog, pravno obvezujućeg sporazuma o normalizaciji – poručuje EK i Srbiji i Kosovu. Od obiju država zahtijeva se veći napredak u implementaciji sporazuma koji su dosad postignuti u dijalogu u Bruxellesu, prenosi Jutarnji.hr. Od Kosova se traži formiranje asocijacije ili zajednice općina sa srpskom većinom, a od Srbije provedba sporazuma o energetici.

BiH predala je odgovore na upitnik prema kojima će Komisija procijeniti jesu li ispunjeni uvjeti za stjecanje statusa kandidata. Glavno upozorenje za BiH je potreba za reformom izbornog zakona, uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda i Doma naroda Federacije.

Što se od koga traži: Turska bi trebala osloboditi novinare

Turska

ozbiljno nazadovala, još uvijek oko 150 novinara u zatvoru, masovni progon bez potrebnih procedura

Albanija

nakon provedene reforme sudstva otvara pristupne pregovore

Makedonija

pokrenula pozitivne trendove nakon izbora, napredak u pregovorima s Grčkom oko imena Makedonije

Crna Gora

otvorila 30 od 35 pregovaračkih poglavlja, od kojih je zatvorila tri

Srbija

otvorila 12, a zatvorila dva poglavlja. Glavni uvjet normalizacija odnosa s Kosovom i provedba sporazuma o energetici

Kosovo

traži se formiranje asocijacije/zajednice općina sa srpskom većinom

Bosna i Hercegovina

potreba za hitnom reformom izbornog zakona uzimajući u obzir odluku Ustavnog suda i Dom naroda Federacije.

Podijeli objavu