Podijeli objavu

Već iduće godine globalno gospodarstvo će vjerojatno početi kliziti prema krizi koja će najgore pogoditi Europu.

Malo kada je globalnom ekonomijom vladao takav drastičan kontrast svijetle sadašnjosti i mračne budućnosti, započinje svoju analizu Politico.

Gospodarski rat koji prijeti urušuvanjem

STIŽE NOVA GLOBALNA KRIZA, RECESIJA ĆE NAJBOLNIJE POGODITI EUROPU: ‘Sadašnjost je svijetla, ali budućnost će biti mračna’ 1

Nakon što je Trump nabio carine na kineski čelik, otvoreni gospodarski rat nikada nije bio izvjesniji. Nakon sukoba sila u Siriji i američkog povlačenja iz nuklearnog sporazuma s Iranom, Bliski istok prijeti novim, još krvavijim ratovima. Rusija se sve više odmiče od Zapada i od globalne ekonomije. Europi prijeti Brexit, a istodobno se ne čini kao da je išta naučila iz prošle krize. Trenutni gospodarski rast stoji na prilično klimavim temeljima koje bi bilo koji od ovih geopolitičkih rizika mogao srušiti. Javni i privatni dug su prilično veliki.

Svjetski BDP ove godine će narasti za 3,9 posto ( prošle godine rast je iznosio 3,8 posto), predviđa MMF. “Ali nakon nekoliko kvartala, rizici vode padu”, procjenjuje MMF. Među glavnim rizicima navode “eroziju potpore globalnoj ekonomskoj integraciji” ( odnosno sve veči ekonomski protekcionizam i moguće trgovinske ratove), “niz neekonomskih rizika” poput “geopolitičkih napetosti, političkih sukoba i klimatskih katastrofa”, navodi MMF.

Europa kaska za ostatkom svijeta

STIŽE NOVA GLOBALNA KRIZA, RECESIJA ĆE NAJBOLNIJE POGODITI EUROPU: ‘Sadašnjost je svijetla, ali budućnost će biti mračna’ 2

U takvom razvoju događaja, Europa ne stoji baš najbolje. Iako je gospodarski rast trenutno snažan, slabiji je nego u ostatku svijeta – 2018. Europi se predviđa rast od 2,5 posto, dok SAD-u 2,9 (a zemljama u razvoju i rastućoim tržištima 4,9). EU bi osim toga lako postao kolateralna žrtva trgovinskog rata Kine i SAD-a, ako taj sukob ozbiljno uzdrma svjetsko gospodarstvo.

Prošlog tjedna, direktorica MMF-a Christine Lagarde upozorila je kako je “multilateralni sustav međunarodne trgovine pod rizikom da se raspadne”. Slično je upozorio i Benoît Cœuré ranije ovog mjeseca, komentirajući sukob Kine i SAD-a. “U trgovinskom ratu ne postoje pobjednici nego samo veći ili manji gubitnici”.

Sami sebi stvorili krizu

No najveći rizik za EU nisu geopolitički faktori ili sukobi (drugih) velikih sila nego to što nema učinkovite alate kojima može regulirati teške ekonomske katastrofe. U idućoj velikoj krizi, EU se više neće moći oslanjati na monetarnu politiku jer je Europska banka već uglavnom dala sve što je mogla – izbacila na tržište jeftin novac, a neke od najvećih europskih gospodarstva i dalje su prezadužena da bi se mogla osloniti na fiskalne stimulacije kako bi se izvukle, ako se za time ukaže potreba.

“Još čekamo reformu francuske javne potrošnje, još čekamo da se Italija sabere i zbroji, još čekamo da Njemačka shvati kako mora učiniti više na reformi svoje ekonomije, a europske vlade se ponašaju kao da imaju svo vrijeme ovoga svijeta” rekao je za Politico dužnosnik Europske komisije.

Izvor: Politico

Podijeli objavu