Podijeli objavu

Na eksplozivan članak New York Timesa da FBI istražuje radi li Donald Trump u korist interesa Rusije, predsjednik SAD-a reagirao je žestoko čak i po njegovim mjerilima.

“Mislim da je to najuvredljivija stvar koju me je itko ikada pitao”, kazao je kasnije na direktno pitanje za Fox News. Izričito pozitivno ili opovrgavajuće, primijetili su mnogi mediji, Trump tada nije odgovorio.

Riječ je, pisao je New York Times, o navodnoj FBI-evoj istrazi Trumpa kontraobavještajne prirode koju su pokrenuli nakon što je Trump dao otkaz dotadašnjem direktoru FBI-a Jamesu Comeyju. A razlog tome da Trump (i) njega najuri, naveliko se pisalo iz visokih krugova unutar samog FBI-a, bilo je to što Comey nije pristao prekinuti “ruske istrage” koje su se vrtjele oko Trumpa.

New York Times, AP i CBS pisali su i to da je Trump, navodno, od Comeyja tražio da mu “prisegne na lojalnost”, što su mnogi u SAD-u otvoreno nazvali neprimjerenim. Zbog svega toga vrlo je logično ono što New York Times piše sada da su “u danima nakon što je predsjednik Trump dao otkaz Comeyju kao direktoru FBI-a, službenici FBI-a postali tako zabrinuti zbog predsjednikovog ponašanja da su počeli istraživati radi li on u skladu s ruskim, a protivno američkim interesima”.

Ta istraga vrlo je vjerojatno da se provodi pod pokroviteljstvom posebnog istražitelja Roberta Muellera koji s druge strane kopa po “ruskoj problematici” u krugovima oko Trumpa još iz doba uoči izbora pa nadalje. Washington Post sada navodi 18 stvari koje bi se uklapale u sliku po kojoj bi predsjednik SAD-a bio čovjek Kremlja. Pritom naziva Trumpa “Osobom 1”, što bi bio kodni naziv za predsjednika pod kojim ga se istražuje.

– Svojedobno je Jonathan Chain za New York Magazine pisao da je od 2003. do 2017. zabilježeno 86 ljudi s područja bivšeg SSSR-a koji su kupovali nekretnine od Trumpa, a da su plaćali u gotovini. To se tumači kao sumnjivo zbog pranja novca, a nije riječ o beznačajnim stvarima, nego o ukupnom iznosu od 109 milijuna dolara. Pisao je i to da je jedan odjel Deutsche Bank 2010. Trumpu posuđivao stotine milijuna dolara u istom razdoblju kad je, kako se ispostavilo, prao milijarde iz Rusije.

Eric Trump je 2014. izjavio: “Mi ne ovisimo o američkim bankama. Svako financiranje koje trebamo, dobivamo iz Rusije.” Konačno, tijekom predsjedničke kampanje 2016. Trump je najavljivao svoj projekt “Trump Tower Moscow”, oko kojega su se vrtjeli i ljudi blisku Putinu. Zaključak je da je riječ o modelu kojim FSB običava hvatati strance u zamku i da je to moglo dovesti do toga da Trump “bude ranjiv na ucjene”.

– “Rusi su se miješali u izbore 2016. kako bi pomogli Trumpu da ga izaberu kao predsjednika”, navodi WP kao činjenicu.

– WP kao činjenicu navodi i to da je Trump poticao Ruse da hakiraju e-mailove Hillary Clinton 27. srpnja 2016. “Reći ću vam ovo: Rusijo, ako slušaš, nadam se da ćeš biti u stanju pronaći 30.000 mailova koji nedostaju… Mislim da ćete za to biti žestoko nagrađeni od našeg tiska”, govorio je Trump prije dvije i pol godine na presici na Floridi. Istog dana udarili su ruski hakerski stručnjaci.

– WP navodi i to da postoji “101 kontakt između Trumpovog tima i operativaca povezanih s Rusijom”, te da je “Trumpov tim pokušao zataškati svakog od njih do posljednjega. Najgori za koji se do sada zna bio je onaj kada je 9. lipnja 2016. izvjesni poklisar iz Kremlja u Trump Toweru ljudima iz Trumpove kampanje obećao kompromitirajuće detalje o Clinton, a materijala je itekako bilo.

Trumpova kampanja bila je puna ljudi poput Cartera Pagea, Georgea Papadopoulusa, Paula Manaforta, Ricka Gatesa i Michaela Flynn sa sumnjivim vezama s Moskvom. – Manafort je Trumpovu kampanju vodio besplatno. Istodobno je bio u teškim dugovima prema ruskom oligarhu Olegu Deripaski. U takvoj poziciji on je ušao u Trumpovu kampanju, da bi se kasnije pokazalo da je jednom svom drugom poslovnom partneru iz Rusije, povezanom s tajnim službama iz Moskve, proslijedio vrlo složene i vrijedne podatke o ispitivanju javnog mijenja, takve da se prema tim podacima moglo detaljno ciljati u korist Trumpa po društvenim mrežama, a iz smjera ruskih izvora.

– Rogert Stone je navodno unaprijed znao da su Rusi hakirali Clintoničinu kampanju, točnije e-mailove Johna Podeste. Stone to nikada nije priznao, ali…

– Osim Comeyja iz FBI-a, Trump je najurio i Jeffa Sessionsa zato što niti on, kao glavni državni odvjetnik, nije htio zaustaviti istragu Muellera o “ruskoj stvari”. Trumpa su u tom trenutku stali direktno optuživati da “štiti Ruse” i aktivno “sprečava pravosuđe” u svojoj zadaći.

– Unatoč mnogim dokazima i indicijama, Trump nikada nije priznao da se Moskva miješala u američke izbore. Niti je išta učinio kako bi to spriječio ubuduće. Ali zato jest prihvatio Putinovo kategoričko odbacivanje da bi takvo miješanje u izbore bilo istina.

– Trump je Ministarstvo pravosuđa i FBI nazivao: “Rak u našoj zemlji”, što nije činio niti jedan predsjednik u povijesti SAD-a. To je činio usred istraga o ruskom špijunskom pohodu.

– Trump napada i EU i NATO, navodi da bi Francuska trebala napustiti EU, da bi SAD trebao napustiti NATO. EU i NATO glavne su prepreke većem prodoru ruskih interesa u Europu.

– Trump podupire premijera Viktora Orbana u Mađarskoj i Marine Le Pen, predsjednicu krajnje desne stranke u Francuskoj, na isti način kao što to čini i Putin.

– Trump kada govori o Putinu, o njemu se izražava samo pohvalno, “snažan vođa” i slično. Istodobno šikanira sve druge s druge strane, pa i državnike sa Zapada, čak i ljude iz vrha međunarodnih ustanova. Putinu je čestitao na pobjedi na problematičnim predsjedničkim izborima, čak i na protjerivanju američkih diplomata.

– Trump se s Putinom susretao u Helsinkiju i Hamburgu. Neke od Trumpovih bilješki s tih sastanaka nije nikada vidio nitko iz njegovog tima suradnika.

– Trump je u jednom trenutku branio, odnosno iskazivao krajnje razumijevanje za sovjetsku vojnu intervenciju u Afganistanu, počev od 1979. KOLAPS U SAD-U TOP NEWS Trump vodi Ameriku u blokadu, gasi Vladu, zatvara urede…

– Trump je iznenađujuće najavio povlačenje SAD-a iz Sirije, čime tu ratom razorenu zemlju zapravo prepušta kontroli Rusije u prvom redu.

– Kada je nedavno došlo do sukoba između ruskih i ukrajinskih brodova u međunarodnim vodama oko Krima, Trump suštinski nije reagirao.

– Trump je, zbog svojih planova o gradnji zida prema Meksiku, izazvao povijesno najveću blokadu financiranja američke vlade, jer mu to Kongres nije odobrio, a usto stalno smjenjuje ključne ljude iz vrha Ministarstva obrane i pravosuđa. WP tumači da nije slučajno da i na takav način slabi SAD kao objektivno najvećeg ruskog suparnika.

Post na kraju podsjeća da se Trump nedavno bunio zbog takvih tvrdnji i da je kao protuargument isticao da je on bio “tvrđi prema Rusiji nego bilo koji drugi predsjednik”, ali i to da je odmah u nastavku rekao da je “biti uz Rusiju dobra, a ne loša stvar”.

Post podsjeća i na to da je Kongres, eventualno da su to bili Trumpovi pomoćnici, a ne on sam, oni koji su primjerice 2017. propisali Rusiji sankcije ili protjerali 60 diplomata Ruske Federacije. Post na kraju ne opisuje Trumpa kao “aktivnog ruskog agenta”, ali se poziva na istupe Michaela Morella i Michaela Haydena, bivše direktore CIA, koji su još tijekom kampanje 2016. Trumpa nazivali “nesvjesnim agentom Ruske Federacije”, “korisnom budalom kojom Moskva manipulira”…

Izvor: New York Times

Podijeli objavu