Podijeli objavu

Pod čijom su nadleženosti bh. državljani u Siriji, staro je pitanje bez odgovora, ali i konkretnih poteza iz Bosne i Hercegovine. Koliko ih je tačno, također, niko ne zna. Spominje se podatak da je od početka rata u Siriji i Iraku boravilo oko 280 bh. državljana. Ovu priču ponovno su aktuelizirale tri državljanke BiH, koje su zatočene u kurdskom kampu na sjeveru Sirije, nakon što su im muževi poginuli boreći se u redovima ISIL-a.


videoprilog Đenite Huseinbegović (Dnevnik 2)

“Nas tri, bosanske državljanke, apelujemo da nas Bosna i Hercegovina vrati i našu maloljetnu djecu u normalan život, koji smo nekad imali. Nakon bjekstva iz ISIL-a, predale smo se Kurdima, koji su nas uzeli, a potom nas stavili u kamp. Tu boravimo približno dvije godine. Spremni smo podnijeti i sudski proces, koji će sigurno uslijediti, prilikom povratka u našu državu. Još jednom vas molimo u naše ime i imena naše nedužne dece da nas primite”, stoji u pismu koje su tri bh. državljanke iz Sirije uputile javnosti u našoj zemlji.

Riječ je o ženama čiji su se muževi borili u redovima tzv. Islamske države. Ove, sada već žene i majke, uglavnom su, kada su s muževima odlazile na strana ratišta, bile tinejdžerke, što je bio vrlo čest slučaj, i to ne samo u BiH. Nakon smrti muževa uspjele su pobjeći iz Sirije i sada borave u kampu Roj u blizini Kamišija na sjeveru Sirije. Tu su od 2017. godine. Među tri naše državljanke koje borave u kampu je i sestra Aleme Dolamić, koju je muž Nermin Jahić 2014. godine odveo u Siriju. Ubrzo je postalo jasno da iz ISIL-a izlaska nema. Alemina sestra majka je troje djece, od kojih je dvoje rođeno u ratnoj Siriji. 2017. godine muž je poginuo. Sada je s djecom u kurdskom kampu.

“U kampu je stanje katastrofalno. Nemaju uvjeta nikakvih. Sestra je strašno bolesna u zadnjih 6 mjeseci. Boga molim da se vrati i da joj se ukaže pomoć, i liječnička i psihološka i sva ona koja joj treba i njoj i toj djeci u kampu”, priča Alema Dolamić.

Alema je prva žena koja je javno progovorila o tri bh. državljanke u Siriji, pokušavajući na sve načine pomoći sestri da se vrati u svoju domovinu. Na razumijevanje u institucijama BiH uglavnom nije nailazila. Kao ni u okolini, a osuda nije manjkalo. Posebno komentara i pitanja – zašto su uopće i odlazile?

“Oni samo ponavljaju da moraju utvrditi jesu li to naše državljanke. Ja sam prvog dana, kad sam se obratila Ministarstvu sigurnosti BiH i Ministarstvu vanjskih poslova BiH, pokazala sam rodni list svoje sestre – to je pravi dokaz, to je državljanka BiH. Imala je biometrijski pasoš prije nego što je otišla iz BiH”, ističe Dolamić.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH navode da je obaveza zaštititi bh. državljane, bez obzira na to gdje se nalaze, ali ovi slučajevi su, kažu, drugačiji – jer se vezuju za terorističke aktivnosti.

“Ne možemo mi ovdje biti rezervna opcija kome god padne da dođe u BiH. Bude na ratištu, ratuje u nekoj terorističkoj organizaciji i onda kad to postane opasno – dajte da se vratimo u BiH. Čiji su državljani ti njihovi muževi? Čiji su državljani ta njihova djeca? Mi ćemo vidjeti i ako budemo prihvatali nekoga ko je naš državljanin, da li je počinio neko krivično djelo”, poručuje ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić (SDS).

Ministarstvo vanjskih poslova BiH rukovodi nedavno formiranim koordinacijskim tijelom, a koje će se baviti pitanjem povratka ovih žena u BiH. Već su održali sastanak s porodicama. Padom tzv. Islamske države u Siriji i Iraku ostalo je neriješeno pitanje stranih državljana, sada izbjeglica ili zatvorenika u kurdskim kampovima. Inače, dok američki predsjednik javno poručuje da će zarobljeni strani borci biti pušteni na slobodu ako ih matične zemlje ne preuzmu, u BiH o tome gotovo niko ne govori i za sada je potpuno nejasno šta će biti sa bh. državljanima koji su se borili pod zastavom ISIL-a.

federalna.ba

Podijeli objavu