Podijeli objavu

Treninzi koje smo radili prije nekoliko godina još i danas mogu utjecati i poboljšavati naše zdravlje, kaže opsežna nova studija sa Sveučilišta Duke.

Rezultati studije upućuju na to da koristi od vježbanja mogu biti dugotrajnije nego što smo uopće mogli očekivati čak i ako više ne vježbamo u istoj mjeri kao prije, piše The New York Times. Učinci ovise i o vrsti i količini uključenih vježbi.

U medicini dugotrajne zdravstvene posljedice eksperimenata, poznate kao naslijeđeni učinci, dosta su česte. Sudionici jednog pokusa kod ljudi s dijabetesom, čija je razina šećera u krvi bila strogo kontrolirana prehranom, lijekovima i drugim metodama, očuvali su zdravije srce godinama kasnije nego dijabetičari neuključeni u studiju, iako su im se vrijednosti šećera u međuvremenu povećale.

Eksperiment je trajao od 1998. do 2003.

Znanstvenike je zanimalo, u studiji o učincima vježbanja objavljenoj u časopisu Frontiers in Physiology, može li nas vježbanje na neki način promijeniti tako da od njega imamo dugotrajnu korist. U eksperimentu, naziva Strride koji je trajao od 1998. do 2003. godine bilo je uključeno stotine volontera pretežno sjedećeg načina života, u dobi od 40 do 60 godina, s prekomjernom težinom. Dio je ostao tjelesno neaktivan kao kontrolna grupa dok su ostali počeli vježbati.

Vježbanje je jednima bilo umjerenog intenziteta kao hodanje, drugima intenzivnije kao trčanje, a trajalo je dok ne bi treningom potrošili nekoliko stotina kalorija. Tjedno su vježbali tri puta, tijekom 8 mjeseci. Bilježene su im promjene krvnog tlaka, aerobne kondicije, osjetljivosti na inzulin i opseg struka. Kod svih ljudi koji su vježbali svi parametri su se poboljšali, a u kontrolnoj grupi koja nije vježbala nisu se mijenjali.

Aerobni kapacitet pao im je za samo pet posto

Desetljeće kasnije znanstvenici su opet stupili u kontakt sa sudionicima ove studije da bi im provjerili metaboličko i “fitness” zdravlje. Načinili su nove testove aerobne kondicije i metaboličkog zdravlja. Uspoređivanjem rezultata, primijećene su razlike. Općenito, većina muškaraca i žena iz kontrolne skupine koji prije deset godina nisu vježbali imala je veći struk, a vježbači su se vrlo malo proširili u struku, što je očekivano s obzirom na to da su bili desetljeće mlađi.

Muškarci i žene koji su tijekom eksperimenta intenzivno vježbali zadržali su znatno bolje rezultate. U prosjeku, aerobni kapacitet pao im je za samo pet posto od vremena od kada su se priključili Strride studiji, isto kao i kod onih koji i dalje vježbaju nekoliko puta tjedno.

Ljudi koji su hodali zadržali su metaboličko zdravlje

Volonteri koji su hodali, a ne intenzivno vježbali, nisu imali iste trajne koristi kao intenzivni vježbači. Većina je izgubila deset posto aerobnog kapaciteta. Ali oni su zadržali znatno poboljšano metaboličko zdravlje, više od intenzivnih vježbača. Imali su bolji krvni tlak i osjetljivost na inzulin nego prije priključenja programu iako sada rijetko vježbaju. Metabolizam im je ostao relativno zdraviji nego kod muškaraca i žena koji su intenzivno vježbali sve godine prije.

“Gledano u cjelini, rezultati sugeriraju da je vježbanje snažan modulator zdravlja, a neki od učinaka mogu prilično dugo potrajati”, kaže William Kraus, profesor medicine i kardiologije s Dukea, prenosi Telegram.hr.

Podijeli objavu