Podijeli objavu

Američko veleposlanstvo u Bosni i Hercegovini načelno je u srijedu pozdravio sporazum o uspostavi nove vlasti u toj zemlji, ali će zatražiti objašnjenje o sadržaju teksta, napose o reformama nužnima za približavanje BiH članstvu u NATO-u.

Predsjednici HDZ BiH Dragan Čović, Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović i Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik su početkom tjedna uz posredovanje šefa Delegacije Europske unije u BiH Larsa-Gunnara Wigemarka potpisali koalicijsku platformu koja u 12 točaka načelno definira zadaće za iduće tri i pol godine.

Europska unija odmah je pozdravila dogovor kao važan korak za osiguranje stabilnosti države i stvaranja preduvjeta za nastavak reforma nužnih za eventualno stjecanje statusa kandidata za članstvo u Uniji, no SAD je, očito, suzdržaniji.

“Lideri stranaka potvrdili su postojeći konsenzus o važnosti napretka Bosne i Hercegovine na putu u EU i NATO savez”, navodi veleposlanstvo SAD-a u Sarajevu u izjavi proslijeđenoj medijima.

Veleposlanstvo pozdravlja taj korak, ali i traži objašnjenja.

“Namjeravamo raditi sa političkim strankama i članovima Predsjedništva BiH da bismo objasnili kako će nove vlasti tumačiti ovaj sporazum, što posebice uključuje pitanje postoji li jasan konsenzus o… podnošenju Nacionalnog akcijskog plana Bosne i Hercegovine (ANP) NATO savezu”, kaže se.

Tonom i sadržajem priopćenja SAD očito ističe da američka diplomacija nije bila uključena u dogovore koje je moderirao veleposlanik EU Wigemark.

SAD time daje na znanje da nije zadovoljan “maglovitim” formulacijama o tome hoće li, odnosno kako će BiH nastaviti provoditi reforme nužne za približavanje članstvu u NATO-u.

Upravo su na to pitanje usmjerene oštrice kritike oporbe u BiH, posebice nakon što je Izetbegović u jedinom dosadašnjem komentaru sadržaja dogovora kazao da će tim dogovorom put u NATO sada “biti usporen”.

Dokument što su ga potpisali Izetbegović, Čović i Dodik spominje nastavak reformi, ali ne i usvajanje ANP-a na čemu je upravo SDA inzistirala u proteklih devet mjeseci kao na preduvjetu uspostave nove vlasti, a SNSD se tome odlučno protivio što je bio glavni razlog višemjesečne blokade provedbe izbornih rezultata.

Dodik je izričit u tvrdnji da sporazum nikako ne znači usvajanje ANP-a kao što ne znači ni članstvo BiH u NATO-u.

“Sporazum treba čitati kako je napisan”, kazao je Dodik u utorak nakon što je od koalicijskih partnera iz srpskih stranaka dobio potporu za sudjelovanje u vlasti na državnoj razini pod uvjetima definiranim sporazumom HDZ-SDA-SNSD.

Taj sporazum oporbi i analitičarima postao je sporan jer predviđa i scenarij kojim bi se ugasio Ured visokog predstavnika (OHR) međunarodne zajednice nakon što BiH stekne status kandidata za članstvo u EU, piše Hina.

Iz OHR-a su upozorili da su uvjeti za gašenje posljednjeg intervencionističkog mehanizma kojega međunarodna zajednica ima u BiH, jasno definirani još prije 12 godina, a gotovo niti jedan domaći političari do sada nisu ispunili i posebno ne onaj koji govori o potrebi uspostave trajne političke stabilnosti u BiH.

“Gašenje (OHR) je eksplicitno uvjetovano pozitivnom procjenom političke situacije u BiH zasnovanom na punom poštivanju Daytona. Taj uvjet je eksplicitan i ne postoji način da se on zaobiđe. Stoga je najveći doprinos koji politički lideri u BiH mogu dati odluci o ukidanju OHR-a, prestanak s destruktivnim politikama koje produbljuju podjele”, naveli su iz OHR-a reagirajući na sporazum čelnika tri stranke.

Podijeli objavu

Odgovori