Podijeli objavu

U posljednjih pet godina broj prvašića manji je za 4000 ili oko 190 razreda, dok broj odgoda polaska u prvi razred varira između 2700 i 3500

Iz godine u godinu sve je manje učenika u prvim razredima osnovih škola u Hrvatskoj. Ove godine je čak 24 razreda prvašića manje nego lani kada se u prvi razred osnovne škole upisalo 60 razreda prvašića manje nego godinu prije. Konkretno, u školskoj godini 2015/16. upisalo se gotovo 42 tisuće učenika, dok ih je ove godine 38 tisuća. Dakle, u posljednjih pet godina broj prvašića manji je za 4 tisuće ili oko 190 razreda manje, dok broj odgoda polaska u prvi razred varira između 2700 i 3500, piše HRT.

Puno roditelja traži odgodu polaska djece u školu

Odluku o odgodi donose stručna povjerenstva škole i školske medicine, a odgoda se može odobriti samo za jednu školsku godinu.

“Broj odgoda varira od škole do škole. U mojoj školi desetak djece dobije odgodu. Od toga 2-3 roditelja sami to traže. No imam informacije da u drugim školama puno više roditelja traži odgodu i onda kada za to nema osnove”, kazala je za HRT Elvira Nimac, psihologinja u Osnovnoj školi ‘Dr. Ante Starčević’ u Zagrebu.

“Roditelji najčešće govore da im dijete nije spremno za školu pri čemu ne znaju objasniti zašto. Prema mom iskustvu dva su najčešća razloga – visoka očekivanja roditelja i strah da ih dijete neće moći ispuniti pa traže odgodu jer vjeruju da će za godinu dana biti spremniji. Ponekad roditelji traže odgodu i zbog svoje komocije”, dodaje Nimac.

Posljedica popustljivog odgoja djece

Prof. dr. sc. Dubravka Miljković s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu ističe da ako struka kaže da je dijete spremno za školu roditelji bi trebali vjerovati struci.

“Možda nemaju povjerenja prema svom djetetu. Ponekad kažu da dijete nije dovoljno socijalno i emocionalno zrelo, odnosno da se nije u stanju nositi s neuspjehom u školi. To može biti posljedica popustljivog odgoja gdje se dijete štiti od svega. Od rođenja ga se stavi pod stakleno zvono i štiti ga se od svega. U stručnoj literaturi se takvi roditelji zovu – roditelji helikopteri. Kada takvo dijete dođe u školu i krene se uspoređivati s vršnjacima i vidi da možda nije doraslo – tu se slomi”, napomenula je Miljković.

Podijeli objavu

Odgovori