Podijeli objavu

Broj poginulih gotovo je dvostruko manji u kolovozu ove godine u odnosu na lani. 201 osoba je uhićena, a najčešći prekršaji su vožnja pod utjecajem alkohola kao i vožnja bez vozačke dozvole.

Odzvonilo je suludim i obijesnim vožnjama na cestama jer prekršaja je postalo sve više, a kazne su sve, samo ne male. Pogotovo za recidiviste – od 10.000 do 20.000 kuna. U posljednja dva mjeseca policija kažnjava sve prekršaje.

“Najčešći prekršaj je vožnja pod utjecajem alkohola u 242 slučaja i vožnja prije prava stjecaja upravljanja vozilom u 210 slučaja”, pobrojao je Ante Gašpar iz Službe za sigurnost cestovnog prometa.

U srpnju i kolovozu zabilježeno je 598 počinitelja i 648 prekršaja. Za njih 464 predložena je novčana kazna, a za njih 184 zatvor. Još niti jedan automobil nije oduzet vlasniku, navode Vijesti.hr.

“Da bi se zatražila mjera oduzimanja vozila, potrebno je da osoba ima dvije pravomoćne prekršajne kazne za ove teže prekršaje, a koliko znamo još nema takvih osuda – kratak je period otkako je stupio na snagu novi Zakon o sigurnosti prometa na cestama”, objasnio je Gašpar.

Koliko je kazni ispisano, podatak je kojeg još nema. Poznato je samo da je najviša potvrđena novčana kazna 30.000 kuna i to osobi koja je vozila pijana i bez položenog vozačkog ispita.

”Mislim da je ta vrsta penalizacije jedna od najboljih mjera prevencije koja će sigurno pridonijeti podizanju razine sigurnosne kulture u Hrvatskoj”, smatra ministar unutarnjih poslova i potpredsjednik Vlade Davor Božinović.

Brojkama je zadovoljan i glavni ravnatelj policije Nikola Milina, a iako je još prerano za analize poručuje: “Nije bio cilj nikako da se sada od građana puni državni proračun, cilj je upravo da smanjimo smrtno stradavanje u prometu i najteže posljedice”.

A to je, barem za sad, ispunjeno. Jer broj poginulih samo u kolovozu gotovo je dvostruko manji nego u istom mjesecu lani.

Što se događa ako osoba nema novca da plati kaznu, objasnio je odvjetnik Rafael Krešić, bivši sudac Općinskoga kaznenog suda u Zagrebu: ”Zakon o prekršajima predviđa prije svega u takvim situacijama pokušaj prisilne naplate kroz ovršni postupak što traje dvije godine, a ako to ne uspije počinitelju se nudi zamjena u vidu rada za opće dobro na slobodi. Tek ako to odbije ili iz nekog razloga nije izvršeno, dolazi do zamjene zatvorom. Svaka novčana kazna može se zamijeniti zatvorom, odnosno radom za opće dobro. Vjerujem da će svaki počinitelj nastojati tu kaznu platiti, barem onaj koji zna kako izgleda u zatvoru, a rad za opće dobro će biti neka temeljena alternativa. Jedan dan zatvora je 300 kuna”.

”Svaki prekršajni postupak je postupak u dva stupnja. Dakle, hoće li pravo žalbe uslijediti nakon glavne rasprave na Prekršajnom sudu ili nakon prekršajnog naloga, ili obaveznog naloga koji izdaje policija, to je sad već pitanje provedbe. No, ne postoji prekršajni postupak koji završava u jednom stupnju bez prava prigovora”, objasnio je Krešić, koji ne smatra da će doći do zatrpanosti sudova ”jer je temeljna zamjena rad za opće dobro, a tek će u iznimnim slučajevima doći do zamjene zatvorom”.

”Osobno ne vjerujem da će tih slučajeva biti puno”, kazao je Krešić vjerujući da će više biti rada za opće dobro nego odlazaka u zatvor.

Podijeli objavu

Odgovori