Podijeli objavu

Od proračuna, opoziva ministra Milana Kujundžića, odnosa sa Srbijom do slučaja Helsinki, sve su to teme koje će na bilo koji način ući i u sabornicu, kao i nezaobilazna predsjednička kampanja


10:40 Veljko Kajtazi je konstatirao da se ranije nije provela strategija o nacionalnim manjinama, a sada je izrazio zabrinutost zbog novih projekata u posebnim područjima, koji se tiču infrastrukture, poljoprivrede i gospodarstva. Kajtazi ističe kako nisu sve nacuionalne manjine zastupljene u porjektima, jer se ona odnose samo na područja u kojima živi više od 5 posto manjina. Upitao je ministra Pavića kad će početi projekti vezani za Rome i kad će mu ministar odgovoriti na ranije upite.

Pavić je odgovorio kako je Vlada 2017. uspostavljen Operativni program za Nacionalne manjine. Prošle su godine raspisana tri natječaja, gdje je osigurano 32 milijuna kuna, a sljedeće će godine biti dostupno 45 milijuna kuna. Granica od pet posto je stavljena Zakonom o nacionalnim manjinama, gdje je određeno da manjine mogu imati predstavnika, ako imaju 5 posto stanovništva. U natječaje je uključeno i 8 romskih zajednica, prema Zakonu o potpomognutih područja, a uz državna se izdvajaju i Europska sredstva. U Baranji je izdvojeno 50 milijuna kuna za stanovanje i zapošljavanje Roma.

Za područja koja nisu potpomognuta potreban je novi natječaj, a Pavić je rekao kako je spreman sjesti i raspraviti novi model za ta područja.

Kajtazi je rekao kako nije zadovoljan Pavićevim odgovorom.


10:33 Tomislav Žagar je upitao koji je kriterij za dodjeljivanje nacionalne mirovine te koliki će broj njome biti zahvaćen, a naveo je i procjene prema kojima bi trebalo potrošiti i do 800 milijuna kuna. Ministar rada i mirovinskog sustava, Josip Aladrović je odgovorio kako je ranije u Strategiji socijalne skrbi nacionalna mirovina već bila zacrtana. U proteklom su razdoblju postavljeni temelji za nacionalnu mirovinu, a sljedeći tjedan bi s radom trebala započeti radna skupina za nacionalnu mirovinu.

Preliminarne projekcije govore da će 53 do 55 tisuća ljudi 2021. imati 65 godina, ali bez kriterija za starosnu mirovinu.

Naveo je kako ta mirovina neće ići iz doprinosa, već vjerojatno iz proračunskog viška. Radna bi skupina trebala utvrditi hoće li prihod biti imovinski ili dohodovni cenzus ili neki drugi kriterij za određivanje visine mirovine. Rekao je kako će nacionalna mirovina zaštititi najsiromašniji sloj ljudi te da je odgovornost Vlade da im osigura dostojanstvenu starost.

Žagar sumnja da Ministarstvo rada i mirovinskog sustava ne bi trebalo baviti se time, jer se radi o socijalnom davanju, a ne o stvarnoj mirovini. Izrazio je i sumnju u isplaćivanje, jer će ono početi 2021. godine, što znači da bi se druga vlada trebala o tome brinuti.


10:25 Božo Petrov je upitao koliko će državnog novca otići županijama i koliko će državnih službenika zatražiti stimulativne otpremnine zbog prebacivanja državnih poslova na županije te može li jamčiti da se ti ljudi neće vratiti u sustav. Pitao je i hoće li ljudi za jednak posao dobiti jednake plaće, a Petrova zanima i što je sa Zakonom o plaćama državnih službenika?

Plenković je odgovorio da je stvoren dijaloški okvir sa županima, udrugama gradova i općina, koji je digao razinu komunikacija i informiranosti o međusobnim poslovima Vlade i regionalnih uprava i samouprave. krenulo se i u decentralizaciju spajanjem ureda državne uprave sa županijama što je Plenković rekao da nema boljeg pristupa građanima od toga. Osvrnuo se i na fiskalnu decentralizaciju, navodeći da je raspolaganje i apsorpcija novčanih sredstava liberalna.

Naveo je ogromna postignuća u financiranju iz EU fondova te rekao kako je procjena da 690 ljudi iz sustava želi otići u mirovinu. Troškovi će na kraju biti manji nego što bi bili da sadašnji sustav ostane. Obećao je izjednačavanje plaća, a za Zakon o plaćama državnih službenika, rekao je kako nije vidio nijedan zakon koji je doživio toliki otpor.

Petrov je konstatirao da sustava nema i da se ne zna tko pije, ali se zna da građani plaćaju. Petrov je zaključio kako su državni poslovi prebačeni na županije kako bi se zadovoljila stranačka mašinerija te je stvoreno 20 novih žarišta za korupciju.


10:19 Stipo Šapina: Uputio je pitanj eministru regionalnog razvoja i fondova EU, Marku Paviću. Šapina je rekao kako Pavić često izjavljivao da EU fondovi mijenjaju Hrvatsku. Upitao ga je kakvo je stanje i da li fondovi zaista mijenjaju Hrvatsku? Upitao je i jesu li započele pripreme za sljedeće financijkso razdoblje od 2021. do 2027.?

Pavić je rekao kako je rast BDP-a od 3,1 posto u prvoj polovici godine dijelom nastao i zbog investicija iz EU fondova. Dodao je kako je raspisano 99 posto natječaja u alokaciji. Podignuta je stopa ugovaranja s devet na 74 posto. Kroz EU fondove uložili smo 1,8 milijardi kuna u opremanje bolnicama, isto tako poboljšali smo školstvo izgradnjom 200 vrtića i 54 škole te znanstvene institucije, što je koštalo milijardu kuna”, rekao je Pavić i dodao kako je pomognuto poljoprivredi, studentima i programima za zapošljavanje koji su koštali 6,3 milijarde kuna.

Tvrdi kako je demografija na inicijativu Vlade, ušla u Vijeće Europe, a uskoro će i u Europsku komisiju. Želi da svi imaju jednak pristup uslugama.

Sutra u Brixellseu kreće sastanak o prioritetima financiranja u sljedećem financiranom razdoblju, a bit će potpisana i Strategija o tome.


10:15 Tomislav Klarić: Ministar uprave Ivan Malenica je nedavno obišao sve županije kako bi održao sastanke o prebacivanju državne uprave na županije i racionalizaciju troškova. Klarić je upitao jesu li župani na to spremni i koji su benefiti za građane? Ministar je odgovorio kako su župani podržali reformsku mjeru i iskazali spremnost o preuzimanju državne uprave. Nada se da će sredinom prosinca biti potpisan Sporazum o prebacivanju poslova te da će se svi državni poslovi, od kojih je neke i nabrojao, od 1. siječnja prijeći pod ingerenciju županijskih administracija. Upravna inspekcija i nadzor i dalje ostaju pod nadležnošću Ministarstva uprave.


10.07 Hrvoje Zekanović: Nedavno su građani potpisali dvije referendumske inicijative, a bivši ministar uprave Lovro Kuščević je utvrdio kako nema dovoljno potpisa, pa je upitao premijera hoće li novi ministar izvršiti reviziju brojanja potpisa. Upitao je i zbog čega se za referendum “67 je previše” potpisi brojali drugačiji, nego za drugi referendum. Upitao je i zbog čega nije izglasan Zakon o pobačaju.

Plenković je rekao kako su referendumske inicijative prikupile broj potpisa koji je bio vrlo blizu predviđenog broja, a što se tiče inicijative “67 je previše” je skupilo puno više potpisa, što se može utvrditi metodom statističkih uzoraka. Što se tiče “aluzija” oko namještanja, Plenković je rekao kako je cijeli proces bio transparentan te da optužbe ne stoje.

“Inicijativa za smanjivanje broja zastupnika manjina je političko nasljeđe HDZ-a kojeg je vodio predsjednik Tuđman i ja mislim da je dobro da je tako, jer to ne može i ne smije biti problem 2019.” Dodao je što se tiče Istanbulske konvecije, da je ona bila dio HDZ-ove kampanje te je podsjetio zastupnika Zekanovića da je i on tada bio stranački partner.

Zekanović je zaključio da se nasilje u obitelji povećalo. Ponovio je pitanje kad će Plenković kao kršćanski demokrat donijeti zakon o zaštiti života (Zakon o pobačaju).


9:58 Krešo Beljak (HSS): Upitao je premijera Plenkovića što misli poduzeti u slučajevima nezakonitih postupanja sudaca. Naveo je primjer Krešimira Ožanića koji je navodno prijetio novinaru Gordanu Duhačeku pritvorom, ako ne prizna zločin te primjer Marija Franetovića, koji je poslao mentalno hendikepiranog mladića u zatvor umjesto u bolnicu. Plenković se osvrnuo na kratku Beljakovu opasku o turističkoj sezoni te zaključio kako turizam nosi 20 posto BDP-a te ga pozvao na Dane hrvatskog turizma. Osvrnuo se i na oporavak Agrokora, imputirajući Beljaku da bi održavanje prijevremenih izbora tada uništilo koncern. Uputio je i kritiku zastupnicima rekavši da kad bi imali “i jedan posto utjecaja kojeg imam ja, bili biste sretni”.

Što se tiče slučajeva, premijer je rekao da je naložio ministrima unutarnjih poslova i pravosuđa naložio detaljan izvještaj u slučaju novinara Duhačeka, a što se tiče slučaja iz Splita, ministar Bošnjaković je odmah otišao u Split te se i dalje obavljaju analize cijelog slučaja. Još je jednom uime Vlade izrazio sućut obitelji Kristiana Vukasovića.

Beljak je nastavio da je percepcija javnosti da je pravosuđe rak-rana društva i da bi takvi suci trebali biti sankcionirani.


9:50 Davor Bernardić (SDP): Konstatirao je kako Hrvatsku proždire korupcija te kako je predsjednik Vlade Andrej Plenković upravo zbog toga smjenio pola svojih ministara. Kaže kako je Plenković sve o tome rekao svojim izjavama i postupanjem spram Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa. Pitao ga je kakvu to poruku šaljemo EU pred predsjedanjem Vijećem Europe te zaključio kako nije riješen problem siromaštva i odlaska građana iz zemlje. Pozvao je premijera da raspiše prijevremene izbore.

Premijer Plenković mu je odgovorio kako je normalno da je SDP kao vladajuća stranka pokušao stvoriti okvir napada na Vladu prije izbora. Dodao je kako je njegovo uvjerenje da je smjer koji je Vlada zauzela prije tri godine dobar za Hrvatsku. Naveo je kako je Hrvatska utjecajna članica EU. Dodao je kako rastu zaposlenost, plaće, mirovine, socijalna davanja, BDP, investicije. Dodao je kako je Hrvatska zbog politike fiskalne odgovornosti prema dvije agencije, ima povoljniji kreditni rejting.

“Što se tiče povjerenstva o sukobu interesa, imali ste doslovnu rečenicu da Sabor bira prijateljicu Saborskog odbora za medije. Poštujem povjerenstvo, ali i Vladu i znam koje su čije ovlasti. Tu nema konflikta, a ne daj Bože pritiska. Uvjeren sam da ono što radimo, radimo dobro.”

Bernardić je na kraju počeo nabrajati afere ministara i suradnika u Vladi, a sve zbog političke korupcije. Zaključio je kako je korupcija postala “Plenkovićev zaštitni znak i rekao kako Sanaderova vlada djeluje kao dječji vrtić naspram vas”.


9:47 Mladen Karlić: Kako država ima značajan broj tvrtki u manjinskom vlasništvu (manje od 25 posto), pitao je ministra državne imovine Marija Banožića kad će započeti prodaja udjela i je li napravljena procjena vrijednosti? Ministar je odgovorio kako u ministarstvu razmatraju procjenu vrijednosti 90 tvrtki, od kojih je 30 već ponuđeno, a njihova je vrijednost utvrđena na 5,6 milijuna kuna. Bit će još tri javna poziva koja će se održati do travnja 2020.


9:41 Boris Milošević (SDSS): Zaključio je kako 94 posto ljudi u Hrvatskoj ima pristup vodovodnoj mreži, a 84 posto ih je priključeno na nju. Zaključio je kako u mjestima koja nemaju vodovod žive uglavnom građani srpske nacionalnosti, uglavnom oko Knina i Benkovca. Upitao je ministra zaštite okoliša Tomislava Ćorića, kad će voda u ta mjesta? Ministar mu je odgovorio kako su Hrvatske vode u svojim planovima mislila i na ta područja u svojim planovima za 2019. Naveo je kako su u gradnji, realizaciji planova ili pripremama za radove, dijelovi vodovodne mreže u mjestima koja je Milošević naveo. Obećao je kako će u sljedećih nekoliko godina pokušati povećati mogućnost priključenja na vododvodnu mrežu za sve stanovnike.


9:40 Gordan Jandroković je potvrdio kako je dnevni red sjednice koja će trajati do 15. listopada utvrđen


9:35 Predsjednik Sabora Gordan Jandroković otvorio je 14. sjednicu Hrvatskog Sabora. Članovi Vlade i saborski zastupnici su na početku sjednice odali počast domovini izvođenjem himne te minutom šutnje palim hrvatskim braniteljima i svima onima koji su dali život za Hrvatsku.


Nakon dva mjeseca stanke, sve je spremno za 14. saborsku sjednicu i još jedno aktualno prijepodne na kojem će zastupnici pitanjima rešetati premijera i ministre. A nakon toga će idućih sedam tjedana raspravljati o 168 točaka dnevnog reda. Njih 38 imaju pitanja za premijera i ministre, a prvo pitanje ide SDSS-ovcu Borisu Miloševiću, a 38. HDZ-ov Ante Babić.

Kada je glasanje u pitanju, iako su najave napuštanja koalicije još u zraku, u HDZ-u su sigurni u većinu.

“Vidjeli ste da je premijer kratkog fitilja, svako pitanje koje ga ne hvali, ne veliča njegov lik i djelo ga nervira. Naš premijer je ustvari gospodin Orban sa svilenim rukavicama”, izjavila je Anka Mrak Taritaš, predsjednica GLAS-a. Politički tajnik MOST-a, Nikola Grmoja, rekao je da poziva premijera da se “slobodno istrese” na oporbu, jer mu “nije lako kad ga njegov partner optuži gotovo da je fašist, pa ga podrivaju unutar stranke”.

Kako piše RTL, razloga za brigu, barem u Saboru, Andrej Plenković, čini se ne bi trebao imati. Ono najvažnije, broj ruku, njih 83 – ima. Ante Sanader kazao je kako je većina stabilna i kako nije važno dolaze li HDSSB i SDSS kao vladajući ili oporba.

Od proračuna, Kujundžića, do Helsinkija

Od proračuna, opoziva ministra Milana Kujundžića, odnosa sa Srbijom do slučaja Helsinki, sve su to teme koje će na bilo koji način ući i u sabornicu, kao i nezaobilazna predsjednička kampanja. Ipak, Saša Đujić, potpredsjednik Kluba zastupnika SDP-a, smatra kako se predsjednička kampanja neće previše odvijati u sabornici. “Svi relevantni kandidati nisu saborski zastupnici, mislim da će onu svoju utrku voditi izvan Sabora”, izjavio je Đujić.

Poslijepodne će premijer izvijestiti Sabor o sastancima Europskoga vijeća, a Mandatno-imunitetno povjerenstvo (MIP) će izvijestiti Sabor da je ukinulo zastupnički imunitet Lovri Kuščeviću (HDZ), bivšem ministru uprave i sadašnjem zastupniku, i dalo odobrenje Državnom odvjetništvu da protiv njega pokrene kazneni postupak zbog zlouporabe položaja i ovlasti.

Hrvatski sabor će jesensko zasjedanje početi s jednim novim zastupničkim klubom – Klubom Nezavisne liste mladih.

Podijeli objavu