Podijeli objavu

Propao je eksperimentalni pokušaj puštanja genetski modificiranih komaraca koji su trebali dovesti do smanjenja populacije komaraca u Brazilu. “Tvrdilo se da geni iz puštenog soja neće ući u opću populaciju jer će potomci umrijeti. To se očito nije dogodilo…”, rekao je ekolog i evolucijski biolog Jeffrey Powell

Eksperimentalni pokušaj smanjenja populacije komaraca u Brazilu putem namjernog oslobađanje 450.000 genetski modificiranih komaraca neslavno je propao, a da stvar bude gora možda je čak stvorio hibridnu supervrstu, piše RT.

Britanska biotehnička tvrtka Oxitec provela je 27-mjesečni eksperiment u Jacobini u Brazilu 2013. godine, čiji je cilj bio smanjenje populacije komaraca za 90 posto, uz to da se istodobno očuva genetski integritet lokalne populacije insekata.

Opći je cilj bio suzbiti širenje bolesti koje prenose komarci, poput žute groznice, denga groznice, chikungunya virusa i virusa Zika, puštanjem pola milijuna komaraca OX513A. Kukci su genetski modificirana verzija egipatskog tigrastog komaraca “Aedes aegypti” koja je kombinirana vrsta iz Meksika i s Kube.

Neplodna prva generacija

Komarci su trebali sadržavati dominantni smrtonosni gen koji bi prvu generaciju budućih potomaka učinio neplodnom (istodobno ih obilježavajući i fluorescentnim zelenim proteinskim genom). Međutim, život je pronašao način opstanka.

“Tvrdilo se da geni iz puštenog soja neće ući u opću populaciju jer će potomci umrijeti”, rekao je ekolog i evolucijski biolog Jeffrey Powell koji je proveo nedavno istraživanje o učinkovitosti i uspjehu GM pokusa s komaracima. “To se očito nije dogodilo.”

Izvorno istraživanje Oxitec sugeriralo je da bi samo tri do četiri posto “neplodnog” potomstva preživjelo u odrasloj dobi i bilo bi preslabo za reprodukciju. Ispostavilo se da su ta predviđanja bila pogrešna.

Od 10 do 60 posto komaraca koje je analizirao Powell i njegov tim sadržavali su genome zaprljane OX513A. Iako se na početku činilo da plan funkcionira, s dramatičnim smanjenjem populacije, kasnije će se obiti o glavu oko osamnaestog mjeseca, tako što se broj komaraca na tom području vratio na razinu prije puštanja.

‘Diskriminacija parenja’

Ispada da je ženska populacija odlučila uopće se ne pariti sa slabijim, genetski modificiranim komarcima, u fenomenu koji je poznat kao “diskriminacija parenja”, kako tvrde Powell i njegov tim.

Neki genetski modificirani komarci čak su pokazali znakove “hibridne snage” u kojima je umjetno unesena genetska raznolikost zapravo komarce učinila jačima i otpornijima, s mogućnošću povećane otpornosti na insekticide, upozoravaju Powell i njegovi koautori.

Oxitec negira tvrdnje

S druge strane, glasnogovornik Oxiteca tvrdi da istraživanje sadrži “brojne lažne, spekulativne i neutemeljene tvrdnje i izjave o Oxitecovoj tehnologiji komaraca”, tvrdeći u dokumentu na tri stranice da znanstveni rad nije identificirao bilo kakav “negativan, štetan ili neočekivan učinak na ljude ili okruženje zbog otpuštanja komaraca OX513A”.

Oxitec također osporava tvrdnju o “diskriminaciji parenja”, rekavši da se to nikada nije dogodilo prilikom puštanja oko milijardu muških komaraca Oxiteca širom svijeta, piše RT.

Podijeli objavu