Podijeli objavu

Demografija je rak-rana i najveći problem s kojim se Hrvatska susrela. Od punopravnog pristupanja Hrvatske Europskoj uniji svake godine ljudi masovno iseljavaju iz Lijepe naše, a stručnjaci upozoravaju da nam, ako se ovakav trend nastavi, prijeti izumiranje. 

Život u Slavonskom Brodu Dalibor je zamijenio životom na sjeveru, a sudeći prema onome što nam je ispričao, definitivno nije požalio

Glavni grad Švedske, Stockholm, prije pet i pol godina postao je dom 47-godišnjem Daliboru Horvaćaninu iz Slavonskog Broda. Na sjever se ovaj Slavonac preselio tek kada je dogovorio posao kod prijatelja u Švedskoj i tek nakon što mu je kći krenula na studij. Kako kaže, njegova situacija je bila otežana i gotovo nemoguća pa je odlučio to promijeniti. Prvo je u drugu državu otišao sam, no s vremenom je “povukao” suprugu i djecu.

‘Sustav je uređen, a satnica mi je gotovo 150 kuna! Povukao sam sa sobom ženu i djecu’ 1
Dalibor je oduševljen onime što mu je Švedska pružilaFoto: privatna arhiva

‘Sustav je uređen, a satnica mi je gotovo 150 kuna! Povukao sam sa sobom ženu i djecu’ 2

Dalibor radi u građevinarstvu kao monter građevinskih skela, dok je u Hrvatskoj bio zidar. Prema hrvatskim standardima, moglo bi se reći da je ostao u struci jer u Lijepoj našoj ne postoji formalno obrazovanje za ono što u Švedskoj radi. Tamo je položio tečajeve za montiranje iznad devet metara te izradu krovova. Ispričao nam je da su plaće u građevinarstvu u Švedskoj od 150 do 200 švedskih kruna po satu, što je iznos od 15 do 20 eura, odnosno od 112 do 148 kuna.

“Kao licencirani monter i s velikim iskustvom jako sam zadovoljan i cijenjen, ne radim po terenima nego uglavnom dobivam veća gradilišta u gradu ili bližoj okolici koja traju od nekoliko tjedana do nekoliko mjeseci. Tako nešto u Hrvatskoj ne postoji ili je u jako malom broju pa je teško usporediti. Dnevnica majstora na gradilištu u Hrvatskoj je od 250 do 500 kuna”, govori nam Dalibor o svom poslu.

‘U Švedskoj sve funkcionira i to mi se sviđa’

“Što se tiče Švedske, najviše mi se sviđa uređenost sustava, funkcioniranje svih državnih službi i njihova jednostavnost. Primjerice, porezna agencija je ujedno i agencija za izradu osobnih iskaznica i radnih dozvola. Sve ide preko službene komunikacije mailom, poput rukovanja bankovnim, zdravstvenim, osiguravajućim stvarima preko aplikacija, gdje svojom bank-ID aplikacijom potvrđujete autentičnost”, objašnjava 47-godišnji Slavonac.

‘Sustav je uređen, a satnica mi je gotovo 150 kuna! Povukao sam sa sobom ženu i djecu’ 3

Ono što smatra manom u Švedskoj jest nedostatak stanova, što opisuje velikim problemom. No, ističe da se u Švedskoj ubrzano gradi pa vjeruje da će Šveđani i tom problemu brzo stati na kraj. Prema Daliborovu mišljenju, najveća razlika između Švedske i Hrvatske leži u tome što se u Švedskoj jako malo koristi novac te se uglavnom sve plaća karticama pa se i on lako odviknuo od plaćanja gotovinom.

Objašnjava da je to tako jer se želi stati na kraj “crnim” transakcijama. “Gdje se daje gotovina, tu je i izbjegavanje plaćanja poreza ili druge ilegalne radnje”, dodaje.

“Osjećam se izuzetno prihvaćeno ovdje. Normalno da postoje izuzeci, ali ih ima jako rijetko. Šveđani vole strance koji su zaposleni i rade, a manje im se sviđaju oni koji su na socijalama pa je moguće da tu osjetite neku razliku ili netrpeljivost”, komentira Dalibor.

Prati što se događa u Hrvatskoj, ali se ne planira vratiti

Od prvoga dana, priča nam Slavonac, Švedska ga je fascinirala svojom urbanošću pa navodi da Stockholm ima čak pet vrsta željezničkog prometa. K tome, osvojila ga je i multikulturalnost i to što ljudi ne osuđuju i ne zamjećuju druge zbog različitog stila odijevanja ili nekog hendikepa.

Tvrdi da su svi spremni pomoći ako je to potrebno, ali i da većina Šveđana govori engleski – od male djece pa do umirovljenika od 80 godina. Jedinu opciju povratka u Hrvatsku Dalibor vidi nakon mirovine, no i u to sumnja.

Objašnjava da mu hrvatsko zdravstvo ne ulijeva povjerenje te ga osobito odbija “zakazivanje hitnih liječničkih pregleda” koji se  obave tek nakon dvije godine. Za kraj, kaže nam da prati i dalje što se događa u Hrvatskoj te ističe da ne izlazi na izbore i ne sudjeluje u hrvatskom političkom životu jer smatra da on iz Švedske ne bi trebao utjecati na politiku u državi jer u Hrvatskoj ne plaća porez.

* Imate slično iskustvo sa životom u inozemstvu ili možda potpuno suprotno, a htjeli biste ga podijeliti s nama i našim čitateljima? Javite nam se na mail: progledajmo@gmail.com.

Podijeli objavu