Podijeli objavu

Poduzeće Krivaja u kojem je Hristov bio vlasnik i direktor, ostala je dužna HŽ Putničkom prijevozu 134 tisuće kuna, no kako je tvrtka završila u ubrzanom stečaju, HŽ-ovci su mogli samo konstatirati – piši kući propalo

ZAGREB – Vlada je na slučaj v.d. direktora Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) Krešimira Žunića (HDZ) koji je, dok je bio zamjenik direktora APN-a, kupio POS-ov stan od te iste agencije reagirala neuobičajeno brzo i na jučerašnjoj sjednici je razriješila Žunića, a direktor Agencije postao je Dragan Hristov iz HNS-a.

On je zadnjih mjeseci u APN-u radio kao pomoćnik direktora u Odjelu za kupovinu nekretnina u APN-u, no u tu je agenciju došao još 2014. godine kao zamjenik direktora i njegova je povijest s tom državnom institucijom prilično zanimljiva.

Dvije godine nakon što je došao u APN, Hristov je dobio otkaz i to na prijedlog tadašnjeg direktora Gorana Bradića, koji je na to mjesto došao u kvoti HSP AS-a, stranke koja je bila koalicijski partner HDZ-a i koja je završila u stečaju. Odluku je na prijedlog direktora Bradića potvrdilo tadašnje Upravno vijeće APN-a koje je vodio Lovro Kuščević, tadašnji ministar graditeljstva, ali u njemu su još četiri ministra.

Hristov je na Općinskom sudu u Zagrebu protiv odluke o otkazu pokrenuo radni spor, a ubrzo se promijenio i čelni čovjek APN-a, pa je na mjesto Bradića došao Slavko Čukelj, a upravno vijeće je umjesto Kuščevića, koji odlazi u Ministarstvo uprave, preuzeo HNS-ovac Predrag Štromar.

Radni spor s Hristovom Agencija rješava u kolovozu 2017. godine sklapanjem nagodbe, koju potpisuje Čukelj. Nagodba znači da se Hristov vraća u APN na mjesto višeg stručnog savjetnika, a APN mu mora isplatiti jednogodišnju neto plaću, što je prema nekim procjenama do sto tisuća kuna. Uz to su mu dužni na tu plaću isplatiti poreze i doprinose, a on se odrekao naknade za godišnji odmor i regres, božićnice i zateznih kamata.

Tužba i nagodba

U međuvremenu je i Čukelj dao ostavku, vršitelj dužnosti direktora APN-a postao je Žunić, a kako je Vlada u tri godine morala imenovati trećeg direktora, odlučila se za HNS-ovca Hristova.

HNS-ov biznismen: Propala tvrtka novog direktora APN-a ostala dužna državnom poduzeću 1

Bavio se on i biznisom, pa je tako od 2003. do 2014. bio vlasnik i direktor u tvrtki Krivaja d.o.o., koja se bavi uvozom i izvozom, zastupanjem, inženjeringom i projektiranjem. Osnovna djelatnost tvrtke bila je prodaja, distribucija i montaža.

No, u 2016. godini Krivaja je prošla postupka ubrzanog stečaja i to nakon što je, kako se vidi iz odluka Trgovačkog suda u Zagrebu bila 1.448 dana u blokadi na osnovu duga od 118 tisuća kuna. U trenutku otvaranja stečaja tvrtka nije imala zaposlenih, a dokumenti Trgovačkog suda otkrivaju da se na oglas o otvaranju stečaja javila tvrtka HŽ putnički prijevoz u vlasništvu države i da su naveli da imaju potraživanja od Krivaje u iznosu od 134 tisuće kuna, za što su imali pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog suda u Zagrebu.

HŽ Putnički prijevoz je predložio da se u Krivaji otvori redovni stečajni postupak, i sud ih je pozvao da uplate predujam u iznosu od tisuća kuna Fondu za namirenje troškova stečajnog postupka te dodatni predujam u iznosu od šest tisuća kuna za namirenje troškova stečajnog postupka, no HŽ Putnički prijevoz to nije učinio pa je sud donio rješenje o otvaranju i zaključenju skraćenog stečajnog postupka i Krivaja je kasnije brisana iz sudskog registra.

U privatni biznis se otisnuo i bivši čelni čovjek APN-a Krešimir Žunić i zanimljivo, njegova je tvrtka u prvoj godini poslovanja glavninu prihoda imala od poslovanja s državom. U ožujku 2018. godine je Žunić s Petrom Trebotićem osnovao tvrtku Orca Grupa koja je već u toj godini imala 465 tisuća kuna prometa, podaci iz Državne riznice pokazuju da je od tog iznosa 457 tisuća kuna zarađeno u poslovanju s državom.

Iz podataka riznice vidljivo je da je novac isplatio Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva, a godinu dana kasnije isti je Ured Orca Grupi isplatio više od 284 tisuće kuna. U 2019. godini Žunić više nije član društva jer je u prosincu 2018. godine brisan, a Orca grupa ima samo jednog osnivača, Petra Trebotića.

Unosni poslovi

U Uredu za razvoj digitalnog društva pitali smo kakve je to poslove za njih radila Orca Grupa i oni su odgovorili da su radovi adaptacije i prenamjene ruševnog prostora u uredski prostor u njihovom uredu započeli 2017. godine, a završili su 2019. godine.

– Za radove u navedenom vremenu provedeno je šest postupaka javne nabave. U postupku odabira najpovoljnije ponude sudjelovale su 23 tvrtke, odabrano je šest različitih tvrtki, od kojih je jedna bila Orca grupa. Građevinski poslovi koje je odradila tvrtka Orca grupa izvršeni su u rokovima i po pravilima struke, sukladno postojećim zakonima, objašnjavaju iz tog ureda i dodaju da u ovoj godini ne posluju s Orca grupom.

No, zanimljive podatke nudi izvješće o poslovanju Orca Grupe za 2018. godinu, kad su u poslovima s državom imali čak 98 posto svojih prihoda. Njihovi su rashodi u toj godini bili 365 tisuća kuna, od čega čak 362 tisuće kuna čine, kako su naveli, vanjski troškovi.

U izvješću se na godišnjoj razini navodi tek 12 tisuća kratkoročnih kuna obveza za poreze i doprinose, pa očito Orca nije imala zaposlenih. Na kraju su u toj godini, nakon plaćanja poreza na dobit, imali 88 tisuća kuna čiste dobiti.

Podijeli objavu