Podijeli objavu

Rumunjski premijer Ludovic Orban rekao je u petak da će se on i cijela vlada povući u karantenu nakon što su bili u kontaktu sa senatorom kod kojeg je kasnije potvrđen korona virus.

Čelnik Liberalne stranke Orban rekao je da je senator prisustvovao sastanku viših stranačkih dužnosnika u ponedjeljak prije nego što je bio testiran.

Dodao je da on, njegov 17-člani kabinet i svi senatori iz Liberalne stranke povući u karantenu i podvrgnuti testiranju.

“Svi članovi vlade… obavit će svoju obavezu i poduzeti sve mjere u borbi protiv korona virusa, bez obzira na to je li im virus potvrđen ili ne”, rekao je Orban novinarima.

Pozvao je novinare koji izvješćuju s njegovih konferencija da se također testiraju.

Karantena bi mogla produbiti političku krizu koja je počela kad je Orbanova vlada svrgnuta u glasanju o povjerenju koje je sazvala glavna oporbena stranka prošli mjesec.

I prije Orbanove objave o karanteni rumunjski predsjednik Klaus Iohannis trebao je održati konzultacije s političkim strankama kasnije u petak u posljednjem pokušaju da se instalira nova vlada.

Sa sve većom zabrinutošću  zbog širenja novoga korona virusa, predsjednički ured rekao je da će Iohannis sada održati konzultacije sa strankama putem videokonferencije.

Iohannis je u četvrtak rekao da namjerava imenovati novoga premijera – očekuje se da to bude Orban – koji bi bio odobren parlamentarnim glasanjem sljedeći tjedan.

Uspije li, premijer će imenovati vladu sa svim ovlastima da se bori protiv virusa.

Orban je održao sastanke s čelnicima drugih političkih stranaka ovaj tjedan, kao i s Iohannisom i drugim dužnosnicima uključujući guvernera centralne banke.

Rumunjska je prijavila 70 slučajeva korona virusa, ni jedan zaraženi nije umro.

Češka zatvorila svoje granice zbog korona virusa

I Češka Republika zabranit će ulazak u državu svim inozemnim državljanima, a njezini stanovnici neće moći izaći iz države, objavio je u petak premijer Andrej Babiš novu mjeru borbe protiv korona virusa.

Zabrana na snagu stupa u ponedjeljak.

Posebne regulacije vrijedit će i za ljude koji žive i rade 50 kilometara od granice s Njemačkom i Austrijom, vozače kamiona i diplomate.

Strani državljani s boravištem u Češkoj i dalje će moći ući u državu, no do daljnjega neće moći izaći.

Ljudi koji se vraćaju u Češku iz Njemačke, Švicarske, Austrije i drugih država visokog rizika moraju u izolaciju dva tjedna.

Uz Češku su samo Austrija i Mađarska, članice šengenskog prostora, izvijestile su Europsku komisiju o novim graničnim kontrolama.

Restrikcije su osim njih uvele i Poljska i Slovačka.

Italija i Španjolska ograničavaju trgovanje na burzama

Italija i Španjolska ograničile su u petak trgovinu dionicama kako bi obuzdale snažan pad cijena zbog straha od epidemije korona virusa.

Na meti regulatora našla je praksa short-sellinga, kada trgovci posude dionice u očekivanju pada njihovih cijena, prodaju ih i otkupe po nižoj cijeni i zadrže razliku. Potom dionice vraćaju vlasniku.

Bude li trgovaca koji posežu za takvom praksom više nego kupaca, što bi se moglo dogoditi ako investitori nastave prodavati dionice zbog straha od korona virusa, pad cijena mogao bi ubrzati.

Talijanske burze jučer su zabilježile najveći pad u Europi, od 17 posto, a blizu je i španjolski burzovni indeks, koji je potonuo 14 posto. Europski burzovni indeks STOXX bilježio je pak najveći pad u povijesti, od 12 posto, pri čemu nije puno pomogao ni paket poticaja koji je najavila Europska središnja banka (ECB).

Španjolski regulator odlučio je zabraniti short-selling 69 dionica, uključujući sve likvidne dionice čija je cijena u četvrtak pala više od 10 posto, te sve nelikvidne dionice čije su cijene pale više od 20 posto.

U Italiji će se zabrana primjenjivati na 85 dionica.

Italija i Španjolska povukle su taj potez u uvjetima pojačane nervoze zbog širenja korona virusa. Do sada je širom svijeta zaraženo više od 127 tisuća ljudi, u Italiji je zaustvljen javni život a Španjolska je uvela karantenu u četiri grada i zatvorila škole i sveučilišta.

Europski zakoni dopuštaju regulatorima zemalja-članica takve zabrane, obvezujući ih tek da o njima obavijeste krovnu Europsku agenciju za vrijednosne papire i tržište kapitala (ESMA).

Mnoge su zemlje ograničiile short-selling za financijske krize 2008. godine. Iako takve zabrane mogu ublažiti prvotni šok, tržišni stručnjaci smatraju da postižu željeni učinak tek u kratkom vremenskom razdoblju.

Francuska obećala pomoć svim tvrtkama u kojima država ima udjele

Francuska će pomoći svim kompanijama u kojima država ima udjele kako bi se ublažile štete prouzročene krizom s korona virusom, rekao je u petak ministar financija, procjenjujući moguća izdvajanja na više desetaka milijardi eura.

Odluka predsjednika Donalda Trumpa o zatvaranju američkih granica za građane Europske bila je “devijantna” i izazvala je nezapamćen val prodaja dionica, uslijed kojeg su naglo pale i cijene dionica brojnih francuskih kompanija, kazao je ministar Bruno Le Maire.

“Pomoći ćemo svim kompanijama u kojima država ima udjele. Air Franceu, Renaultu…”, rekao je Le Marie za francuski televizijski kanal BFM TV.

“Bit ćemo na njihovoj strani koliko god nas to koštalo i poduprijet ćemo ih”, dodao je, ne ulazeći u pojedinosti o kakvoj bi se pomoći moglo raditi.

Oštro pogođene valom prodaja bile su dionice Air Francea i Renaulta, kao i one operatera zračne luke ADP-a u kojem je država namjeravala smanjivati udjel. Le Maire je rekao da su uvjeti na tržištu trenutno vrlo nepovoljni za takav potez.

Manje su pak bile pogođene dionice drugih velikih kompanija u djelomičnom državnom vlasništvu, poput energetske grupe EDF-a, komunalne tvrtke Engie i vojne tvrtke Thales.

Do sada se francuska vlada fokusirala na pomoć malim i srednjim tvrtkama kroz niz mjera, u rasponu od nadoknade dijela plaća radnicima pogođenima skraćenim radnim vremenom do kreditnih jamstava za male tvrtke koje imaju problema s likvidnošću.

“U konačnici će nas to stajati na desetke milijardi eura, toliko možemo očekivati”, rekao je Le Maire, iznoseći dosad najjasniju procjenu utjecaja tih mjera na državne financije.

Njegov njemački kolega Olaf Scholz sugerirao je danas da se državna ulaganja u infrastrukturu do 2024. povećaju za 12 milijardi eura. Predložio je i da se šest mjeseci ranije ukine dodatak na porez na dohodak, što će ih stajati oko pet milijardi eura, navodi Direktno.hr.

Italija je najteže pogođena epidemijom korona virusa u Europi i njezin je premijer Giuseppe Conte ovih dana objavio da će iz proračuna izdvojiti 25 milijardi eura za pomoć tvrtkama i kućanstvima u borbi s negativnim posljedicama virusa.

Podijeli objavu