Podijeli objavu

Ministri financija EU-a pokušat će u utorak popodne na videokonferenciji dogovoriti paket pomoći gospodarstvu za oporavak od koronakrize, čije posljedice mogu dovesti u pitanje i samu opstojnost Unije.

Uoči toga virtualnog sastanka u ponedjeljak popodne putem video veze razgovarali su predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde i šef euroskupine Mario Centeno.

‘Postoji puno prostora za solidarnost unutar postojećih instrumenata i institucija. Moramo u potpunosti iskoristiti te alate i ostati spremni učiniti još više. U izradi je snažan paket. Naš cilj je jasan: zaštitit ćemo europske građane i poduzeća od ekonomskih posljedica pandemije’, ključna je poruka s toga sastanka.

U priopćenju s toga sastanka dodaje se da dio odgovora na predstojeće izazove treba tražiti “u proračunu EU-a, jedinstvenom tržištu i s razinom investicija koja se ne može usporediti s ničim dosad”. Sudeći po tim porukama, prvi paket pomoći gospodarstva mogao bi imati tri elementa – kreditnu liniju Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), jamstveni fond Europske investicijske banke te program potpore za skraćeno radno vrijeme (SURE), za koji će jamčiti sve zemlje članice i koji će pomoći tvrtkama u najteže pogođenim zemljama da zadrže radnike, a radnicima da zadrže primanja.

To također znači da u vezi s kolektivizacijom dugova, u čemu neki vide jedini izlaz, još uvijek nema suglasnosti. Pitanje uspostave instrumenta koji bi izdavao zajedničke obveznice ponovno je podijelilo Europu na sjever i jug, kao što je bio slučaju i tijekom financijske i dužničke krize od prije desetak godina.

Devet zemalja članica, među njima Francuska, Italija i Španjolska, traže da se osigura mogućnost zajedničkog zaduživanja. S druge strane, Njemačka, Nizozemska, Austrija i Finska snažno se tome protive. Njemačka se zauzima za kreditnu liniju ESM-a, koji je kreiran 2012. u jeku krize eurozone kako bi se pomoglo članicama da mogu financirati svoje dugove budući da to nisu mogle na financijskim tržištima.

ESM ima kreditni kapacitet od 410 milijardi eura, a krediti koje članice mogu dobiti mogu biti u visini do najviše dva posto njihova BDP-a. To znači da bi kreditna linija mogla dosegnuti iznos od 240 milijardi eura, što odgovora dvopostotnom iznosu BDP-a europodručja. ESM je neka vrsta europskog MMF-a i tu se postavlja pitanja uvjeta za dodjelu kredita, oko čega su zemlje članice podijeljene.

Taj mehanizam na jugu Europe ima vrlo negativnu reputaciju jer je povezan sa strogim nadzorom provedbe reformi koje su preduvjeti za dobivanje kredita. Proteklih dana u europskom javnom prostoru kruži više ideja kako se suočiti s dosad nezabilježenom zdravstvenom krizom i njezinim posljedicama na gospodarski i socijalni život.

Dvojica povjerenika Europske komisije, povjerenik za unutarnje tržište, Francuz Thierry Breton i povjerenik za gospodarstvo Talijan Paolo Gentiloni, objavili su autorski članak u kojem predlažu stvaranje namjenskog europskog fonda koji bi se financirao porezima i koji bi mogao izdavati dugoročne obveznice, čime bi se financirale investicije u gospodarski oporavak u zemljama članicama nakon koronakrize.

No, ni u Europskoj komisiji nema suglasja oko pitanja zajedničkog zaduživanja. Izvršni potpredsjednik Komisije zadužen za euro i socijalni dijalog Valdis Dombrovskis poziva da se u obzir uzme ono što je politički realno.

‘Čak i sada, kada smo u središtu oluje, moramo zadržati osjećaj političkog realizma. Vjerodostojan i ambiciozan europski kompromis mora pomiriti stajališta svih, uzeti u obzir različite nacionalne crvene linije. To mora odražavati činjenicu da je Europa zajednica država, a ne savezna država’, rekao je Dombrovskis, referirajući se na činjenicu da su za nacionalne proračune nadležni parlamenti u državama članicama.

Francuska predlaže uspostavu fonda koji bi mogao izdavati obveznice u visini do 3 posto BDP-a kako bi se financirao simultani oporavak u svim zemljama članicama. Zemlje članice otplaćivale bi dugove u visini svoga udjela u bruto domaćem dohotku EU-a. Taj novi mehanizam ne bi uključivao kolektivizaciju dosadašnjih dugova zemalja članica, nego samo budućih dugova za financiranje gospodarskog oporavka sukladno razmjeru štete koje su pojedine članice ili regije pretrpjele od pandemije.

Riječ je o dugovima koje bi uzimala Europska komisija, na ograničeno razdoblje od pet do deset godina, isključivo za financiranje investicija koje bi potaknule gospodarski oporavak. Francuski ministar financija Bruno Le Maire ističe da nakon završetka krize sve zemlje članice trebaju imati istu početnu poziciju za oporavak, u suprotnom Unija bi se mogla raspasti.

‘Zamislite da sutra nakon krize čija je silina usporediva samo s onom iz 1929. godine, neke zemlje krenu brzo s oporavkom jer za to imaju sredstva, a da druge krenu sporije. Europa to ne bi izdržala, ona će eksplodirati ako ne pokaže solidarnost’, izjavio je Le Maire za televiziju France 2. Le Maire je rekao da ta opcija mora biti spomenuta u zaključcima sastanka ministara financija, a da se kasnije mogu razraditi pojedinosti kako bi to funkcioniralo.

Kolektivizacija dugova je tabu-tema u Europskoj uniji. Zemlje članice koje imaju najviši kreditni rejting uvijek su se protivile mogućnosti da se zajednički snosi rizik za zemlje koje nisu poznate po disciplini u javnim financijama poput Italije. Predsjednica Komisije Ursula von der Leyen vidi u Višegodišnjem proračunskom okviru (VFO) najpogodniji instrument za suočavanje sa sadašnjom krizom, svojevrsni Marshallov plan.

Sedmogodišnji proračun je najjači alat na raspolaganju Europskoj uniji i on bi trebao biti europski Marshallov plan za oporavak od krize pandemije koronavirusa, izjavila je u četvrtak predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Marshallov plan je američki plan obnove zapadne Europe nakon Drugog svjetskog rata, nazvan po tadašnjem američkom državnom tajniku Georgeu Marshallu. Komisija je najavila da će uskoro objaviti novi prijedlog VFO-a za sljedeće sedmogodišnje razdoblje. Zemlje članice EU-a prije izbijanja epidemije koronavirusa nisu bile ni blizu dogovora o proračunu za razdoblje od 2021. do 2027. godine, ističe Hina.

Temelj za raspravu bio je prijedlog Komisije iz svibnja 2018. godine, oko kojeg su se zemlje članice tradicionalno podijelile na one bogatije, koje ulažu u proračun više nego što iz njega dobiju i koje traže što manji proračun te one siromašnije koje žele sve suprotno od toga.

Međutim, to je bilo prije pandemije koja će ostaviti zasad nesagledive ekonomske i socijalne posljedice. Virtualni sastanak euroskupine održava se u inkluzivnom formatu, što znači da sudjeluju ministri financija svih 27 članica EU-a, a ne samo 19 članica europodručja.

Čelnici zemalja članica na svom virtualnom sastanku 26. ožujka nisu se uspjeli dogovoriti kako pomoći gospodarstvu u krizi bez presedana te su zadužili ministre financija da u roku od dva tjedna pripreme zajednički ekonomski odgovor, donosi Tportal.hr.

Podijeli objavu