Podijeli objavu

Javnim pozivom Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske dodijeljeno je ukupno 2,5 milijuna kuna za 153 projekta ili potpore prijaviteljima iz inozemstva, od čega velik dio dodijeljenih potpora odlazi u BiH za bizarne projekte

Nepunih mjesec dana prije parlamentarnih izbora, Vlada je odlučila zagrabiti u ionako već rebalansirani proračun te izdvojiti 2,5 milijuna kuna kao potporu Hrvatima izvan Hrvatske. No, među projektima od interesa za Hrvate izvan matične domovine kriju se mnogi neobični poslovni poduhvati za koje je država izdvojila novac poreznih obveznika i to u vrijeme kada je zbog gospodarske krize uzrokovane pandemijom koronavirusa ionako već smanjen priljev u proračun.

Stoga je pravo pitanje kome se i zašto uopće dodjeljuje novac i po kojim kriterijima? Na službenim stranicama Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske stoji da se javni poziv provodi “s ciljem promicanja veza i jačanja suradnje Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske te očuvanja i jačanja nacionalnog identiteta, zaštite prava i interesa hrvatskih zajednica, očuvanja hrvatskog jezika, kulturnog stvaralaštva i baštine te poticanja hrvatskog kulturnog zajedništva, kao i pomoći ugroženim pojedincima – pripadnicima hrvatskog naroda izvan Republike Hrvatske”.

Financirali nabavu jednorednog berača kukuruza

Od 585 kandidata, među neprofitnim organizacijama, fizičkim osobama i ugroženim pojedincima izabrano je njih 153, a neki od njih, uglavnom iz Bosne i Hercegovine, imali su zaista neobične projekte. Tako će jedan gospodin iz Mostara dobiti 15.000 kuna za nabavku poljoprivredne opreme, a isti iznos će dobiti i njegov kolega poljoprivrednik iz Guče Gore za nabavku jednorednog berača kukuruza. Tisuću kuna manje za nabavku traktorske opreme dobit će jedan mještanin Travnika, a isti iznos je dobila i obitelj iz Tomislavgrada za jačanje svog OPG-a, kao i jedan OPG iz Prozor Rame. Za razvoj pčelarstva u okolici Posušja izdvojeno je 24.000 kuna. Za pčelinjak i voćnjak u Mostaru, država je odlučila dati 12.000 kuna, a da voće ne bi propalo ni u Bijelom Brdu, pobrinut će se državna potpora od 15.000 kuna.

Niču novi spomenici

Osim poljoprivrednih, financirani su i spomenički radovi. Tako je 20.000 kuna dodijeljeno “Udruzi dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Hrvatskog vijeća obrane Herceg Bosne, zajednice podružnica u Županiji Hercegovačko-neretvanskoj, Čapljina”, za dovršetak spomen-kompleksa u Buni kod Mostara, a isti su iznos dobili i njihovi kolege iz Konjica, također za spomenik. No, da ne bi sav novac na spomenike otišao u BiH, pobrinuo se Savez hrvatskih društava u Sloveniji koji je dobio 42.000 kuna za postavljanje spomenika Ljudevitu Gaju u Ljubljani.

Stolarija i ‘Haški krivolov’

Ali, to nije sve. Za postavljanje PVC stolarije su po 30.000 kuna dobili Franjevački samostan u Banjoj Luci i Kulturnoobrazovni centar Hrvata u Bosanskom Grahovu. Čak 20.000 kuna je otišlo na račun Hrvatskog svjetskog kongresa za nešto što se zove “Haški krivolov – Analiza dokaza o ciljevima zajedničkoga zločinačkog pothvata u predmetu IT-04-74”, a ništa manje neobična donacija nije ni ona Udruzi za razvitak, unapređenje i potporu zajednici iz Teslića, koja je također osvojila 20.000 kuna za svoj “Projekt ulične rasvjete – svjetlom za suživot”.

Uz financijsku injekciju udrugama i organizacijama, dodijeljeno je i 25 jednokratnih potpora u iznosu od dvije do šest tisuća kuna. Čak 23 sretnih dobitnika je iz BiH, a dvoje iz Srbije.

 

Podijeli objavu