Podijeli objavu

Dok očekujemo cjepivo protiv koronavirusa, njemački znanstvenici otkrili su učinkovitost slatkog pelina u liječenju ove bolesti, a slatki pelin raste u Hercegovini

Svijet je u utrci za pronalaskom pouzdanog cjepiva protiv COVID-a 19, neočekivane pošasti 21. stoljeća koja je do sada odnijela više od milijun života, a gotovo 35 milijuna je oboljelo. Za sada. No, znanstvenici s njemačkog Instituta Max-Planck u Potsdamu istražuju kako pomoći oboljelima, kako ih liječiti od koronavirusa i to uz pomoć jedne “obične” ljekovite biljke – slatkog pelina, piše Deutsche Welle.

Ekstrakti slatkog pelina aktivni protiv SARS-CoV-2

Raspolažu rezultatima koji ulijevaju nadu za početak kliničkih ispitivanja. Kako je već pisao DW, istraživanja su iznenadila znanstvenike: ekstrakti slatkog pelina aktivni su protiv SARS-CoV-2. Listovi biljke slatkog pelina (Artemisia annua) uzgajani u Kentuckyju, u SAD-u, najbolju antivirusnu aktivnost pokazali su kod ekstrakcije s čistim etanolom ili destiliranom vodom, ali i dodavanjem kave.

Petra Mihića iz Ljubinja ta vijest nije posebno iznenadila. On već godinama jedini u BiH i na bio osnovi uzgaja upravo slatki pelin, višestruko ljekovitu biljku koja se desetljećima upotrebljavala kao lijek protiv malarije, a u Hercegovini često raste i kao samonikla.

“Kada se u Hercegovini prije nekoliko godina masovno počelo saditi smilje, koje je također ljekovita biljka, ja sam htio učiniti nešto drugačije. Čitao sam da se u kineskoj tradiciji posebno cijenio pelin u liječenju kancerogenih oboljenja i godinama istražujem kako postići najbolju kvalitetu u najboljim uvjetima uzgajanja ove specifične biljke. I tako je počela moja avantura s organskim uzgajanjem slatkog pelina”, kaže Petar Mihić za Deutsche Welle.

Ipak, koliko fitoterapija, liječenje ljekovitim biljkama, ima podršku i u “službenoj” medicini?

 

Medicina priznaje ljekovitost

Dr. med. spec. Andrea Jurić za DW kaže da su se s mogućim pozitivnim učincima slatkog pelina u liječenju COVID-a 19 liječnici upoznali tijekom pandemije.

“U habitusu naroda koji žive na području Hercegovine je traženje lijeka u pripravcima biljnog podrijetla kojima je Hercegovina jako bogata. Upoznata sam s činjenicom da su ljudi s ovih prostora konzumirali čaj od slatkog pelina te prijavljivali pozitivne učinke u svim fazama infekcije COVID-19. Smatram da bi bilo jako korisno provesti dodatne kliničke prospektivne studije po ovom pitanju”, kaže ova epidemiologinja za DW.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, internist imunolog, jedan od vodećih u BiH i s bogatim iskustvom rada u medicinskim centrima diljem svijeta, kaže da “sve ima itekako smisla”.

Specifično nespecifično djelovanje

“I to zato što slatki pelin djeluje na malariju, a antimalarici, lijekovi kao klorokin, cidrofloroksin itd., spadaju u grupu lijekova koji imaju određenu specifično-nespecifičnu aktivnost kao ramdesivir ili neki drugi retroviralni, antivirusni lijekovi protiv primjerice AIDS-a itd., i na COVID-19”, kaže prof. dr. Karamehić za DW.

On podsjeća da se dio ove biljke u Aziji upotrebljava u liječenju malarije te da već godinama stanovništvo koristi njezina ljekovita svojstva.

“I tu je ta poveznica. Meni, kao imunofarmakologu to je još lakše shvatiti i vidi se da svi lijekovi koji djeluju na uzročnika malarije, djeluju uspješno i na COVID-19. Da se razumijemo, nije to specifični lijek, ali jest specifično nespecifični – znači ima određen učinak”, zaključuje prof. dr. Karamehić.

Trebamo najbolje, a ne cjepivo s prefiksom

Dok slatki pelin, prema stavovima znanstvenika, potvrđuje značaj u liječenju oboljelih od COVIDA-19, svijet očajnički čeka učinkovito cjepivo. Prema ovom bosanskohercegovačkom znanstveniku, ono mora biti najbolje i bez “prefiksa”.

“Rekao bih da trebamo uzeti najbolje cjepivo. Najučinkovitije, s najmanje neželjenih posljedice i bez prefiksa rusko, kinesko, američko, britansko, tursko… Što se mene osobno tiče, a radio sam diljem svijeta, najviše nade polažem u britansko cjepivo s Oxforda. To je europsko cjepivo, ispitano dominantno na Europljanima, koji zemljopisno žive ‘pod istim krovom’, vrlo sličnom klimom i ono bi nam najbolje odgovaralo”, smatra prof. dr. Karamehić.

Podijeli objavu