Podijeli objavu

Najveći skok, kao i najveći broj objava govora mržnje zabilježen je 2016. Na portalima je taj skok bio viši od 300 posto

Opsežno istraživanje hrvatskih medija, koje se u nekim aspektima proteže na više od šest godina i obuhvaća više od 14 milijuna objava, utvrdilo je da govor mržnje u njima prisutan i da iz dana u dan jača.

Autori Marko Poljak, Jelena Hadžić i Maša Martinić, okupljeni oko tvrtke Newton Technologies Adria, koja se bavi tehnologijama prepoznavanja govora na hrvatskom, slovenskom i srpskom jeziku, te Presscut, tvrtke za praćenje medija, proveli su opsežnu kvantitativnu i kvalitativnu analize sadržaja medija s obzirom na prisutnost govora mržnja i za kakve događaje je on vezan. Njezine rezultate objavili su u novom broja časopisa „In media res“.

Istraživanje se usmjerilo na dvije vrste sadržaja. Prva su medijske objave od početka 2013. do kraja travnja 2019. Nađeno je više od 14 milijuna pojedinačnih medijskih objava iz tiskovina, informativnih radijskih i televizijskih emisija i news portala, među kojima je utvrđeno 50.724 objava koje u sebi sadržavaju pojam govora mržnje.

Drugo područje su komentari na društvenim mrežama. Istraživači su podvrgnuli analizi ukupno 72.000 komentara koji su se pojavili u razdoblju od početka travnja do početka srpnja 2019. Među njima je pronađeno 1012 komentara s neprihvatljivim govorom, što čini 1,4 posto komentara, ističe se.

Slučaj Ivana Đakića

Najviše medijskih objava s govorom mržnje objavljeno je na portalima, 0,58 posto, a najmanje na radiju, 0,04 posto, s tim da se ukupan broj po godinama povećavao. Tako, broj objava s pojmom govora mržnje, evidentiran za samo četiri mjeseca tijekom 2019. godine, premašio je ukupan broj objava iz 2013. godine, prve godine analize.

Najveći skok, kao i najveći broj objava govora mržnje zabilježen je 2016. Na portalima je taj skok bio viši od 300 posto, pokazuju rezultati.

Za godinu dana počevši od 1. svibnja 2018. samo je jedan dan, Božić, prošao bez govora mržnje. Prosječno je dnevno objavljivano 29,6 objava s govorom mržnje, a najviše, 9. siječnja 2019., čak 287 objava s neprihvatljivim sadržajima.

Medijske objave u kojima je sadržan govor mržnje često su vezane za neke događaje. Autori ističu da je najviše objava, čak 523, vezano uz „čestitku“ pravoslavnog Božića Ivana Đakića, sina HDZ-ovog saborskog zastupnika Josipa Đakića 6. siječnja 2019. Učinio je to morbidnom slikom i popratnim tekstom: „Svim prijateljima ‘srbicima’ sretan bozic”.

Tjedan dana kasnije gradonačelnik Vukovara Ivan Penava pobudio je 235 objava te je prozvan za izazivanje “spirale govora mržnje”. Tih dana Penava je izjavio da je Vukovar “epicentar kontinuirane velikosrpske puzajuće agresije”, te je na konferenciji za tisak pokazao video kako na jednoj utakmici učenici srednje škole sjede tijekom intoniranje hrvatske himne.

Po broju prednjači Facebook, po udjelu YouTube

Najviše komentara prikupljeno je na Facebooku, 58.847, a među kojima je pronađen također najveći broj neprihvatljivih komentara, 801 ili 1,34 posto. Najveći udio neprihvatljivih komentara u odnosu na ukupan broj komentara pronađen je na društvenoj mreži YouTube, 3,33 posto.

Najviše komentara prikupljeno je unutar naslova koji se odnose na Srbe, 12.837. Najmanje naslova je prikupljeno za naslove koji se odnose na Rome, 1.448, navodi se.

Međutim, najveći broj neprihvatljivih pojedinačnih komentara odnosi se na Bosance 175, a najveći udio negativnih komentara u ukupnom broju prikupljenih komentara odnosi se na muslimane i Židove, 2,25, odnosno 2,22 posto. Najmanji udio negativnih komentara odnosi se na migrante 0,54 posto, dok prosjek negativnih komentara za sve skupine iznosi 1,41 posto.

Najviše neprihvatljivih komentara se odnosi na etnicitet, 587, i na vjeru, 337 komentara.

Iznalaženje odgovora na pitanje zašto pojedine skupine imaju manji ili veći udio neprihvatljivih komentara nije predmet ovog istraživanja. Dobivanje odgovora na to pitanje zahtijevalo bi dublju analizu samih naslova, događaja, konteksta a možda i komentatora, zaključuju autori.

Hina

Podijeli objavu