Podijeli objavu

Devetero od 10 ljudi u siromašnim zemljama moglo bi sljedeće godine ostati bez cjepiva jer su bogate zemlje nagomilale više doza nego što im je potrebno, rekao je Savez za cjepivo, piše Hina.

Bogate zemlje u kojima živi 14 posto svjetskog stanovništva od prošlog mjeseca kupile su 53 posto ukupnih zaliha najperspektivnijih cjepiva, upozorio je Savez, koalicija koju čine Oxfam, Amnesty International i Global Justice Now.

Oni su rekli da bi farmaceutske tvrtke koje surađuju na cjepivu protiv COVID-a trebale preko Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) otvoreno podijeliti svoju tehnologiju i intelektualno vlasništvo kako bi se proizvelo više doza cjepiva.

– To ne bi smjela biti borba između zemalja koje si žele osigurati dovoljno doza, rekla je za Reuters Mohga Kamal-Yanni, savjetnica pri Savezu za cjepivo.

– U ovo doba globalne pandemije bez presedana životi ljudi morali bi biti ispred profita farmaceutskih tvrtki, dodala je.

Dok su u Velikoj Britaniji jučer visokorizične skupine počele primati cjepivo Pfizera i BioNTecha, većini ljudi u 67 zemalja niskoga i nižeg srednjeg prihoda uključujući Butan, Etiopiju i Haiti, prijeti opasnost da će ostati bez cjepiva.

Među tri cjepiva protiv COVID-a za koja su objavljeni rezultati učinkovitosti, gotovo sve raspoložive doze dvaju njih – Moderne i Pfizer/BioNTecha – nabavile su bogate zemlje, navodi se u izvješću Saveza.

Premda su AstraZeneca i Sveučilište Oxford obećali osigurati 64 posto svojih doza za ljude u zemljama u razvoju, to bi u najboljem slučaju obuhvatilo samo 18 posto svjetske populacije do sljedeće godine, navodi Hrt.hr.

EU, Sjedinjene Države, Velika Britanija, Kanada, Japan, Švicarska, Australija, Hong Kong, Makao, Novi Zeland, Izrael i Kuvajt nabavili su 53 posto ovih potencijalnih doza – pri čemu je Kanada kupila dovoljno za cijepljenje svog stanovništva pet puta, rekao je Oxfam.

– Kupujući veliku većinu svjetskih zaliha cjepiva, bogate zemlje krše svoje obveze u pogledu ljudskih prava, rekao je Steve Cockburn, voditelj programa gospodarske i socijalne pravde u Amnesty Internationalu.

Podijeli objavu