Podijeli objavu

U utorak će u Venezueli prisegnuti novi sastav parlamenta u kojem će gotovo potpunu kontrolu imati stranka socijalističkog predsjednika Nicolasa Madura, dok je oporbeni čelnik Juan Guaido, koji uživa potporu Zapada, ostao bez glavne političke platforme za djelovanje.

Nicolas Maduro, nasljednik Huga Chaveza na čelu Venezuele, nakon sedmogodišnje vladavine zemljom temeljem predsjedničkih dekreta osvojio je sredinom prosinca i ključnu točku oporbenog otpora, parlament.

Zahvaljujući golemoj izbornoj apstinenciji od gotovo 70 posto građana s biračkim pravom, koje su vodeće oporbene stranke pozvale da zbog izgledne prevare ostanu kod kuće, Maduro je osigurao kontrolu svoje socijalističke partije nad Nacionalnom skupštinom i sa svojim je ljevičarskim saveznicima osvojio 68 posto mandata, a opozicija tek 18 posto.

Oporba je na izborima 2015. preuzela kontrolu nad parlamentom, a tada je odaziv na izborima iznosio 71 posto.

Stanovnici Venezuele su gotovo dvije godine živjeli s dvojicom pretendenata na položaj predsjednika države. I dok su Madura prozvali diktatorom zbog čega je zemlja došla na udar sankcija Zapada, Guaidoa su legitimnim privremenim čelnikom zemlje priznali SAD, EU te još nekoliko desetaka zemalja u svijetu.

Europska unija je bez oklijevanja poručila kako parlamentarne izbore održane 6. prosinca u Venezueli ne smatra slobodnima ni pravednima, kako odbacuje rezultate te da poziva predsjednika Nicolasa Madura da stvori uvjete za nacionalno pomirenje.

Isto je učinila i američka administracija.

Oporba predvođena Guaidom bojkotorala je parlamentarne izbore 6. prosinca što je omogućilo premoćnu pobjedu Madorovih socijalista. Naki analitičari su taj potez ocijenili strateškom pogreškom.

Stoga od danas Guaido neće više biti predsjednik Nacionalne skupštine, gubi ograničeni institucionalni legitimitet i strane vlade koje ga podržavaju doveo je u težak položaj.

“Maduro silom kontrolira zemlju i čvrsto upravlja svim državnim institucijama”, rekao je Benigno Alarcon iz Centra za političke studije Katoličkog sveučilišta Andres Bello.

Također je dodao da je Guaido suočen sa sve slabijom angažmanom oporbe.

“Najvjerojatnije je da će Guaido ostati oporbeni političar u egzilu”, kazao je analitičar Rafael Alvarez.

Guaido se u siječnju 2019. proglasio privremenim predsjednikom pred velikom skupom ljudi nakon što je parlament, tada pod kontrolom oporbe, Madura prozvao “uzurpatorom” koji je izbornom prevarom u svibnju 2018. ponovo osvojio predsjednički položaj.

Guaido poručuje da, usprkos prijetnjama utamničenjem, nema namjeru napustiti zemlju.

Sada su sve oči uprte u novog američkog predsjednika Joea Bidena.

“Možda ćemo vidjeti drukčije strategije u pristupu krizi, bez popuštanja pritiska”, ocijenio je Alvarez.

Krajem godine, Međunarodni kazneni sud je na temelju pripremne istrage objavio da postoji razumna osnova za vjerovati da je Venezuela počinila zločine protiv čovječnosti.

Tužiteljstvo je razmotrilo zločine počinjene pod režimom predsjednika Nicolasa Madura u Venezueli od 2018. godine.

Od travnja 2017. vlasti, snage sigurnosti i vladine pristaše počinile su “zločine protiv čovječnosti zatvarajući ljude ili ih drugim sredstvima lišavajući fizičke slobode”, stoji u izvješću koje je glavna tužiteljica ICC-a Fatou Bensouda objavila 15. prosinca.

Navodni zločini protiv čovječnosti uključuju mučenja, silovanja te druge oblike teško spolnog nasilja kao i progone.

Sud treba u 2021. odlučiti hoće li pokrenuti službenu istragu, navodi Direktno.hr.

Podijeli objavu