Podijeli objavu

Višetjednom sukobu između premijera Andreja Plenkovića i predsjednika RH Zorana Milanovića oko kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Zlate Đurđević ne vidi se kraj. Iz Banskih dvora jutros su poslali priopćenje u kojem su apostrofirali za njih sporne dijelove programa, piše Tportal.hr.

‘U cilju potpunog i točnog informiranja hrvatske javnosti dajemo prikaz relevantnih dijelova ‘Programa rada kandidatkinje za predsjednicu Vrhovnog suda Republike Hrvatske’, iz kojih je razvidno kakav sustav izbora sudaca zagovara profesorica Zlata Đurđević’, stoji u priopćenju Vlade koje prenosimo u cijelosti.

Radi se o izvadcima Programa u dijelu pod nazivom ‘Sudstvo kao grana vlasti bez demokratskog legitimiteta‘, na stranicama od 6. do 9.

U navedenom dijelu Programa Zlata Đurđević kritizira postojeći sustav izbora sudaca od strane Državnog sudbenog vijeća, za koji zaključuje da je ‘demokratski legitimitet uz izuzetak predsjednika Vrhovnog suda, nestao’.

Na stranici 7., paragrafu 3., navodi: ‘Gotovo nevjerojatnom se čini neotkrivena i prešućena činjenica kako od političara, ustavnih pravnika i sudaca da u svim zapadnim demokracijama parlament ili/i predsjednik države biraju sve suce ili sve suce visokih sudova… Takvi izbori ne da nisu protivni vladavini prava i sudačkoj neovisnosti, već ih upravo u ustavnim demokracijama osiguravaju.’

Nadalje, Zlata Đurđević na stranici 8. govori o sustavima izbora u drugim državama članicama Europske unije: ‘Hrvatska je jedna od sedam europskih država u kojoj se suci regrutiraju kroz poseban ispit za suce i u kojoj suce predlaže i imenuje sudbeno ili drugo neovisno tijelo dok u 21 državi EU-a sudska vlast predlaže suce, imenuje ih izvršna vlast (predsjednik, vlada, ministar pravosuđa), a u dva pravna sustava parlament.’

Nakon analize postojećih sustava u državama članicama EU-a Zlata Đurđević, kao svojevrstan zaključak dijela Programa o demokratskom legitimitetu sudstva, na stranici 9., paragrafu 2., navodi sljedeće: ‘Transparentan i otvoren postupak izbora sudaca u parlamentu s političkom odgovornošću za provedeni izbor u kojem će biti moguće javno otkriti svaki sukob interesa i nepotizam može biti suprotstavljen netransparentnom i zatvorenom postupku izbora od strane sudbenog tijela bez političke, sudbene ili stegovne odgovornosti za izbor kandidata koji ispunjava zakonske uvjete, ali nije najbolji, najizvrsniji i najkvalificiraniji ili je rodbinski ili interesno povezan sa samim sucima.’

Dakle ona nije sklona modelu koji postoji u većini država članica EU-a, u kojima suce bira izvršna vlast, nego sustavu izbora sudaca od strane neovisnog tijela suprotstavlja model izbora sudaca u parlamentu. Za razliku od modela koji sada postoji u Hrvatskoj, a koji je dio obveza preuzetih stupanjem u članstvo u EU, takav sustav izbora najmanje je zastupljen i nalazimo ga u svega dvije države članice – Sloveniji i Latviji.

Profesorica Đurđević i sama u nastavku upozorava da ‘politički izbor sudaca također može rezultirati lošim izborom kandidata, što dovodi u slučaju kontinuiranog ponavljanja do razornih posljedica za pravosuđe i društvo’.

Podijeli objavu