Podijeli objavu

Koordinacija hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) osudila je odluku da se antigenska testiranja prebace u ordinacije obiteljskih liječnika ustvrdivši da se time skriva nesposobnost zdravstvene i političke administracije i ugrožava pacijente, ističe Hina.

Nakon odluke da se i antigenski testovi priznaju kao dokaz oboljenja od COVID-a, obavezu testiranja dobili su i obiteljski liječnici.

– Liječnici obiteljske medicine saznali su za tu odluku istovremeno kada i javnost, jedino što smo saznali je ono što smo čuli iz medija, nikakvu službenu uputu nismo dobili. Nema plana, nema hodograma, nema organizacijskih uputstava. Uopće nije u pitanju to žele li obiteljski doktori raditi brze antigenska testove, ili ne, nego zdravstvena administracija mora odlučiti i svima jasno i jasno priopćiti, naglašava Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

– Postaju li ovim potezom naše ordinacije testna mjesta, ili će se baviti svojim osnovnim poslom, odnosno tko će raditi naš posao u vrijeme dok mi radimo brze antigenske testove? Znate da smo teško dostupni, i pacijenti se svaki dan žale koliko je teško do nas doći, upozoravali smo na to, već dvije godine upozoravamo, nudimo rješenja, ugledamo se na zapadne zemlje, ali nitko nas ne žele čuti. toliko o tome koliko vodeći ljudi našeg zdravstvenog sustava vode računa o, kako oni sami kažu, temelju zdravstvenog sustava, kaže Nataša Ban Toskić.

– Isto tako moram odmah ispraviti netočan navod koji smo jučer čuli s presice Stožera, svugdje se na testiranja pacijenti naručuju, tako je već dvije godine. To znači da ako ćemo mi raditi testiranja, i naručivat će se kod nas, nema ulaska s ceste i bez najave. Moramo misliti i o tome krše li se osnovne epidemiološke mjere, zar će se u našim čekaonicama miješati suspektni na korona bolest sa svim ostalim pacijentima? Hoće li naše čekaonice i ordinacije postati rasadnik bolesti, ili gdje ćemo mi testirati, ovdje na ulici? Čeu to uostalom? Ako smo dio sada testirali na posebno organiziranim punktovima, zašto to ne može biti tako i dalje? Ne provodimo mjere, nemam snage uvesti oštrije mjere, i sada bi se sve to trebalo prelomiti preko leđa obiteljskih liječnika, upozorava Nataša Ban Toskić, predsjednica KoHOM-a.

– Mi nismo Zavodi za javno zdravstvo, nismo uopće dobili nikakvu obavijest tko će, kada i koliko testova dostaviti. Nemamo niti jednu operativnu informaciju, ostavljeno nam je da se organiziramo sami kako znamo i umijemo. nikoga danas nismo primili na testiranje, nitko nam se nije niti najavio, naši termini su popunjeni, naši telefoni ne prestaju zvoniti, i ukoliko ćemo testirati, naravno da ćemo naručivati pacijente, ali u tom periodu dok testiramo nećemo biti dostupni niti za jedan drugi zdravstveni problem, ističe predsjednica KoHOM-a.

– To nije ništa drugo već alibi zdravstvene i političke administracije sa ciljem da sakrije vlastitu nesposobnost, neorganiziranost, nečinjenje, kao i loše upravljanje ovom krizom, priopćio je KoHOM.

Ozbiljno će se ugroziti struka obiteljske medicine i pacijenti

Ta je ista administracija prije Božića popuštala mjere, dodvoravajući se politici, tvrdeći da je situacija dobra i stabilna iako ih je zdravstvena struka upozoravala da to ne čine, dok bi danas odgovornost za takve katastrofalne odluke prebacivala na druge, tvrdi KoHOM.

Upozoravaju da su ordinacije obiteljskih liječnika već sada pretrpane, a pacijenti u mnogim slučajevima teško mogu dobiti svog izabranog liječnika na telefon, dok obiteljski liječnik prosječno tijekom radnog vremena obradi čak 200 pacijenata.

– Dužni smo upozoriti javnost da će se prebacivanjem testiranja potencijalno zaraženih osoba u ordinacije ozbiljno ugroziti struka obiteljske medicine, ali i pacijenti, ističe KoHOM.

Ministra zdravstva i ravnatelja HZJZ-a pitaju kako zamišljaju da će se u zatvorenim i mahom malim ordinacijama obavljati testiranje vrlo vjerojatno zaraženih osoba, u nazočnosti bolesnih pacijenata ili, ako će liječnik i sestra dežurati na ulici ispred svojih ordinacija na testnim punktovima, tko će onda biti u ordinaciji i obavljati posao obiteljskog doktora.

KoHOM upozorava kako je obiteljska medicina jedina zdravstvena struka koja je 2020., prema izvješćima HZZO-a i HZJZ-a, u odnosu na 2019. povećala broj kontakata na oko 42,4 milijuna, a taj će broj u 2021. biti daleko veći.

U obiteljskoj medicini danas postoji 2327 timova obiteljske medicine, ali samo 2223 liječnika obiteljske medicine koji skrbe o 3,66 milijuna osiguranih osoba, što ukazuje na alarmantnu činjenicu da već sada imamo 104 tima bez liječnika. To znači da preostali liječnici prekovremenim radom pokrivaju 104 ordinacije.

Nedostaje 300 liječnika, nema ih dovoljno ni na specijalizaciji

KoHOM upozorava da je čak 185 liječnika obiteljske medicine starije od 65 godina, što znači da su stekli uvjete za mirovinu. Slijedom toga, u Hrvatskoj nedostaje 300 liječnika obiteljske medicine, što ostavlja bez liječnika više od 500.000 osiguranika.

Istodobno, 650 liječnika je starije od 60 godina, što je 33 posto ukupnog broja liječnika obiteljske medicine, a ukazuje na realnu opasnost da za pet godina još pola milijuna ljudi ostane bez izabranog liječnika.

KoHOM ističe kako je prosjek godina svih liječnika obiteljske medicine 53 godine, a čak 80 posto čine žene. Istovremeno, na specijalizaciji je samo 150 liječnika u cijeloj zemlji, što nije dovoljno ni za nadomjestiti one starije od 65 godina koji još rade, a uz to, specijalizanti najmanje četiri godine neće raditi u svojim ordinacijama, navodi Hrt.hr.

– Jasno je da je i bez novih ‘zaduženja’ obiteljska medicina ozbiljno ugrožena. Trebamo li se čuditi što zdravstvena administracija, koja nije u stanju nakon dvije godine pandemije osigurati dovoljne kapacitete za testiranje, nije u stanju ni to prepoznati”, pitaju obiteljski liječnici.

Podijeli objavu