Podijeli objavu

Strahuje se da bi “prorusko srbijansko vodstvo” moglo pokušati iskoristiti međunarodnu pažnju usmjerenu na Ukrajinu za daljnju destabilizaciju svojih susjeda, posebno Bosne i Hercegovine u kojoj etnički Srbi prijete pridruživanjem Srbiji, upozorava se u tekstu američkog Associated Pressa, koji uspoređuje dešavanja na Balkanu tijekom 1990-ih i trenutna zbivanja u Ukrajini, te kako je ruski predsjednik iskoristio krvavi raspad Jugoslavije 1990-ih “kako bi tobože ponudio opravdanje za invaziju na suverenu europsku zemlju”.

Mnogo prije ulaska ruskih tenkova i trupa u Ukrajinu, Vladimir Putin je iskoristio krvavi raspad Jugoslavije 1990-ih kako bi tobože ponudio opravdanje za invaziju na suverenu europsku zemlju, piše u uvodu testa kojeg je objavio AP.

Dalje se navodi kako je ruski predsjednik bio posebno fokusiran na NATO-vo bombardiranje Srbije 1999. i prihvaćanje proglašenja neovisnosti Kosova 2008. od Zapada. Putin tvrdi da se u oba slučaja radi o nezakonitom presedanu koji je razbio međunarodni zakon i red, očito mu dajući izgovor za invaziju na Ukrajinu.

Čini se da Putinovi argumenti, ponovljeni nekoliko puta otkako je Rusija anektirala Krim 2014., slijede ovu liniju: Ako različite bivše jugoslavenske republike i bivša srpska pokrajina Kosovo mogu postati neovisne uz podršku Zapada i ratove, zašto ne bi mogao ukrajinski strateški crnomorski poluotok, a većinski ruska područja na istoku zemlje pod kontrolom pobunjenika odvojila su se od svojih matičnih naroda – uz rusku pomoć?

Tekst pojašnjava kako se Kosovo, u kojem dominiraju etnički Albanci, uz snažnu podršku odcijepilo zbog snažnih prigovora Srbije. Rusija, povijesnih saveznik Srba, tada je ustvrdila da je to predstavljalo presedan koji bi mogao potaknuti niz zahtjeva za državnošću drugdje u svijetu.

U srpnju 2010. najviši sud UN-a presudio je da je proglašenje neovisnosti Kosova legalno, ali nije u potpunosti podržao polaganje prava Kosova na državnost, dodaje se.

“Postoje mnoge razlike između ruskog napada na Ukrajinu, koji se na Zapadu smatra jednim od najmračnijih trenutaka za Europu od Drugog svjetskog rata, i ratova na Balkanu koji su ostavili više od 120.000 ljudi mrtvih i milijune bez krova nad glavom. Postoje i neke sličnosti”, kaže se u uvodu teksta objavljenog pod naslovom “Putinov balkanski narativni argument za ukrajinski rat“.

KOJE SU GLAVNE RAZLIKE

NATO nije okupirao Kosovo nakon što je istjerao srpske snage iz bivše srpske pokrajine, već je poslao mirovne snage. Ruske trupe su u međuvremenu preuzele kontrolu nad Krimom i prije nego što je održan njegov referendum za pridruživanje Rusiji.

NATO je intervenirao na Kosovu tek nakon značajnih dokaza o srpskim zlostavljanjima etničkih Albanaca, uključujući masovna ubojstva i deportacije. Ruske snage intervenirale su u Ukrajini bez većih zloupotreba ili nasilja nad etničkim Rusima.

Kosovari su proglasili neovisnost, ali se nisu pridružili etničkim sunarodnjacima u susjednoj Albaniji kao jednoj državi. Krim, koji ima većinsko rusko stanovništvo, potpisao je sporazum o pridruživanju Rusiji dva dana nakon referenduma koji je Zapad ocijenio manjkavim i nedemokratskim.

KOJE SU GLAVNE SLIČNOSTI

Obje su intervencije počele lažnim tvrdnjama da se etničke manjine progone u susjednim zemljama. Vojska predvođena Srbima pokrenula je 1991. tešku topničku salvu na gradove i sela u Hrvatskoj, nešto slično početnim napadima ruskih snaga na Ukrajinu.

Baš kao što su se Hrvati, Bosanci i Hercegovci te kosovski Albanci bojali srpske represije tokom autokratske vladavine pokojnog srpskog čelnika Slobodana Miloševića, etnički Rusi bojali su se ukrajinskih nacionalista.

ŠTO KAŽE PUTIN

“(Njemački kancelar Olaf Scholz) upravo je rekao da je ljudima njegove generacije – a ja svakako pripadam toj generaciji – teško zamisliti neki rat u Europi”, rekao je Putin nakon razgovora sa Scholzom u Moskvi 15. studenog, i dodao:

“Ali svi smo mi bili svjedoci rata u Europi koji je NATO pokrenuo protiv Jugoslavije”.

Podsjetio je kako se radilo o velikoj vojnoj operaciji koja uključuje bombardiranje glavnog europskog grada, Beograda.

“Dogodilo se. Bez ikakvih sankcija od strane Vijeća sigurnosti UN-a. To je vrlo tužan primjer, ali to je surova činjenica”, rekao je Putin.

Kazao je i da je intervencijom na Kosovu Zapad stvorio presedan s dugogodišnjim posljedicama.

KAKAV JE STAV ZAPADA

Na novinskoj konferenciji s Putinom, Scholz je uzvratio ruskom predsjedniku argumentima u vezi s NATO-vim akcijama na Kosovu, rekavši da je to učinjeno kako bi se spriječio genocid, misleći na progon kosovskih većinskih etničkih Albanaca od strane srpskih snaga.

Zapadni čelnici su više puta odbacili Putinove argumente, rekavši da je Kosovo jedinstven slučaj zbog velikog broja žrtava tijekom balkanskih ratova tijekom raspada Jugoslavije. Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel inzistirala je da su Putinove analogije između akcija Zapada na Kosovu i ruske intervencije na Krimu “sramotne”.

KOJE MOGLE BITI POSLJEDICE

Strahuje se da bi prorusko srpsko vodstvo moglo pokušati iskoristiti međunarodnu pažnju usmjerenu na Ukrajinu za daljnju destabilizaciju svojih susjeda, posebno Bosne i Hercegovine u kojoj etnički Srbi prijete pridruživanjem Srbiji.

Mirovne snage Europske unije u Bosni i Hercegovini najavile su razmještaj oko 500 dodatnih vojnika, navodeći “pogoršanje međunarodne sigurnosti (koje) ima potencijal da proširi nestabilnost” na regiju.

Kosovsko vodstvo strahuje da bi Rusija mogla potaknuti Srbiju da pokuša intervenirati u svojoj bivšoj pokrajini kako bi zaustavila navodno uznemiravanje manjinskih Srba. Kosovo je zatražilo od NATO-a ubrzani put do članstva nakon ukrajinske krize, nešto što ni Srbija ni Rusija vjerojatno ne bi mirno prihvatile.

Kosovski dužnosnici odbacili su Putinove paralele između intervencije NATO-a na Kosovu i njegove invazije na Ukrajinu kao “potpuno neutemeljene i smiješne”.

Podijeli objavu